{"id":58049,"date":"2011-08-12T20:17:44","date_gmt":"2011-08-12T18:17:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=58049"},"modified":"2011-08-12T20:17:44","modified_gmt":"2011-08-12T18:17:44","slug":"sumrak-novinarskih-idola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/12\/sumrak-novinarskih-idola\/","title":{"rendered":"Sumrak novinarskih idola"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Vuk Ba\u010danovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Biv\u0161a premijerka Ujedinjenog Kraljevstva Lady Margaret Tacher je prije ne\u0161to vi\u0161e od tri decenije izgovorila famoznu re\u010denicu: \u201cNe postoji ne\u0161to takvo kao dru\u0161tvo!\u201d.<\/p>\n

Iako su politi\u010dke revolucije u arapskom svijetu, demonstracije, pobune i neredi u Gr\u010dkoj, \u0160paniji i samoj Engleskoj, odavno demantovale nadmenu eksponenticu (neo)liberalnog kapitalizma, ovu mantru i dalje slu\u0161amo od svakog seminarskog liberala, NVO priu\u010denog za\u0161titnika ljudskih prava, ili malogra\u0111anskog elitiste. Nema dru\u0161tva! Postoje samo pojedinci i njihovi interesi!<\/p>\n

U (ne)dru\u0161tvu Tacherinih u\u010denika, onima koji nisu ti famozni \u201epojedinci\u201c, ostalo je samo da budu projekcije tu\u0111ih nezaja\u017eljivih apetita. Da budu \u201eslobodni\u201c u mjeri u kojoj to dozvoljavaju ambicije onih koji gaze i preko mrtvih da bi ih ostvarili! Svako ima \u201eslobodu\u201c da se pridru\u017ei \u201eslobodnima\u201c, pa \u0107e i on biti famozni \u201eneko\u201c! Barem wannabe bur\u017euj, kako bi komplekse vlastitog neuspjeha lije\u010dio u borbi za neko bolje dru\u0161tvo bez dru\u0161tva.<\/p>\n

Jo\u0161 u 19. vijeku je omrznuti i obezvrije\u0111eni Karl Marx pisao o posljedicama ovakvih ‘trendova’ na ljudsko dru\u0161tvo. \u201eBur\u017eoazija je\u201c, pisao je Marx u Komunisti\u010dkom manifestu, \u201esa svih dotada dostojanstvenih profesija, na koje se gledalo sa strahopo\u0161tovanjem, skinula svetiteljski oreol. Ona je lekara, pravnika, sve\u0161tenika, pesnika i nau\u010dnika pretvorila u svoje pla\u0107ene najamne radnike.\u201c Egzistencija najamnog radnika ovisi o najmu, ta\u010dnije o onome ko taj najam, u skladu sa svojim interesima, obezbj\u0111uje.<\/p>\n

U kontekstu aktuelnih rasprava o istjerivanju Zije Dizdarevi\u0107a iz Oslobo\u0111enja<\/a>, dodajmo ovom Marksovom spisku i novinara. Ovaj skandal zapravo nije nikakva novina u bh novinarstvu da bismo mu posvetili pa\u017enju na na\u010din na koji to rade klanovska udru\u017eenja profesionalnih zgra\u017eatelja i licemjernih moralizatora. Otkaz Dizdarevi\u0107u se savr\u0161eno uklapa u interesnu spregu \u201etranzicijski kontroverzni biznismen \u2013 politi\u010dar \u2013 novinar\u201c , koja stoji svake istaknute \u201eistine\u201c pro\u010ditane u ve\u0107ini novina u BiH i svijetu. Kako je to objasnio engleski knji\u017eevnik i politi\u010dki aktivist George Monbiot: \u201eNovine ne smiju objaviti da je njihova svrha ventrilokvizacija interesa multimilionera; one se moraju predstavljati kao glas naroda.\u201c<\/p>\n

Ekskluzivni primjeri te sprege u BiH, nisu, me\u0111utim, samo gazde Hilmo i Mujo Selimovi\u0107 i glavna i odgovorna urednica Oslobo\u0111enja Vildana Selimbegovi\u0107. Dizdarevi\u0107 je o\u010digledno izba\u010den jer je naru\u0161io lanac komandovanja i splet interesa u kojima je alternativni hod\u017ea Hafizovi\u0107 o\u010digledno dobro kotirao i jo\u0161 uvijek kotira. Ni\u0161ta \u010dudno za BiH, u kojoj je odavno poznato da svaki gazda i svaki urednik mora klerika za trku imati, pa makar ovaj proklinjao genetiku odre\u0111enog naroda od 13. vijeka pa naovamo.<\/p>\n

Hafizovi\u0107u se sli\u010dno dopu\u0161talo i u starim ‘predoslobo\u0111enjskim’ Danima, u kojima je hladno, (bez ikakve uredni\u010dke intervencije), mogao napisati skandalozne retke o svojoj iranskoj turneji: da su ga \u201ezaboljeli dlanovi\u201c od aplaudiranja Mahmudu Ahmadined\u017eadu. Ako vas pam\u0107enje dobro ne slu\u017ei, to je predsjednik u \u010dijoj dr\u017eavi homoseksualce vje\u0161aju \u010deli\u010dnim kablom, \u017eene kamenuju zbog nevjerstva, a demonstrante masakriraju kada protiv toga poku\u0161aju demonstrirati.<\/p>\n

Nedovoljno ‘skandalozno’? A kada je na naslovnici istog magazina osvanuo i lider prijateljske dr\u017eave Moammer el-Gadhafi u dru\u0161tvu sa Harisom Silajd\u017ei\u0107em, budu\u0107i da su neki od kontroverznih biznismena, koje je doti\u010dni \u201epazio\u201c, investirali u libijsku bijedu? Gadhafi, prisjetimo se ponovo, nije postao diktator-ubica preko no\u0107i. Decenijama prije aktuelne pobune, ovaj je lider prijateljske zemlje terorisao i masakrirao politi\u010dke protivnike. Ne\u010duveno? \u0160okantno? Skandalozno? U istoj mjeri u kojoj je i rezidencija reisu-l-uleme Mustafe Ceri\u0107a (hod\u017ee u sprezi sa drugim novinama) postala Gadhafijev vakuf. Kriti\u010dari su se, u svakom smislu i pravcu, izjedna\u010dili sa metom svojih kritika.<\/p>\n

Sli\u010dne primjere bismo mogli navoditi do beskona\u010dnosti. Me\u0111utim, navedeni slu\u010dajevi ponajbolje svjedo\u010de kako hod\u017ee, popovi, liberali, ‘savjesni’ popravlja\u010di dru\u0161tva, moralne vertikale i gromade, akademici, lojalni uposlenici, umi\u0161ljeni mislioci i diletantski intelektualci, \u0161efovi i oni koje oni maltretiraju, kaparisani i ‘slobodni’ novinari i ini malogra\u0111anski sentimentalci, shodno protoku kapitala, naposljetku zavr\u0161avaju u istom ko\u0161u. Onom koji su spleli tacherovski (neo)liberalni interesi pojedinaca u dru\u0161tvu bez dru\u0161tva.<\/p>\n

Zalud svi ideali! Zalud samoubje\u0111ivanje da se pod takvim okolnostima mo\u017ee raditi ‘po\u0161teno’ i u skladu sa savje\u0161\u0107u. Takve iluzije sam i sam gajio kao mlad i neiskusan novinar, bolje re\u0107i mlado i neiskusno tele, koje je vjerovalo da \u0107e dobre namjere preokrenuti stvari na bolje. Sada su, kona\u010dno, svi idoli smrskani u prah!<\/p>\n

\u201eSve \u0161to je \u010dvrsto i ustaljeno pretvara se u dim, sve \u0161to je sveto skrnavi se, i ljudi najzad bivaju prisiljeni da na svoj \u017eivotni polo\u017eaj, na svoje me\u0111usobne odnose pogledaju trezvenim o\u010dima\u201c, pisao je u 19. vijeku omra\u017eeni Marx, a \u010dije rije\u010di i dalje odi\u0161u svje\u017einom, savremeno\u0161\u0107u i surovom ta\u010dno\u0161\u0107u.<\/p>\n

\u010cizma la\u017enog ljevi\u010dara ili liberala, odnosno ‘gra\u0111anina’ za vratom nije ni\u0161ta udobnija od one konzervativca ili alternativnog\/nealternativnog popa\/hod\u017ee. Tla\u010denje, izrabljivanje i pot\u010dinjavanje ne proisti\u010du iz razli\u010ditih ideologija, ve\u0107 one iz njih kako bi ih opravdale i u\u010dinile normalnijima i po\u017eeljnijima. Kako bi, dakle, bilo da pot\u010dinimo i potom uklonimo uzroke?<\/p>\n

Lady Tacher, kao i doma\u0107im tacherijancima, mo\u017eemo samo poru\u010diti sljede\u0107e: Va\u0161e dru\u0161tvo bez dru\u0161tva je na umoru! Borba za dru\u0161tvo slobodnih je sve o\u010diglednija i neibje\u017enija! Istorija nije (kako ste varali generacije) zavr\u0161ila! Ona je tek je po\u010dela!<\/p>\n

\u00a0Radiosarajevo.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Borba za dru\u0161tvo slobodnih je sve o\u010diglednija i neibje\u017enija! Istorija nije (kako ste varali generacije) zavr\u0161ila! Ona je tek je po\u010dela!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-58049","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=58049"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/58049\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=58049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=58049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=58049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}