{"id":56997,"date":"2008-08-15T17:21:25","date_gmt":"2008-08-15T17:21:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=56997"},"modified":"2011-08-05T12:48:43","modified_gmt":"2011-08-05T10:48:43","slug":"neda-bozinovic-jedna-biografija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/08\/15\/neda-bozinovic-jedna-biografija\/","title":{"rendered":"Neda Bo\u017einovi\u0107- jedna biografija"},"content":{"rendered":"

Neda Bo\u017einovi\u0107<\/p>\n

Pi\u0161e: Ervina Dabi\u017einovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

\n
Na današnji dan, 15 .08 2001 godine umrla je Ne\u0111eljka Neda Bo\u017einovi\u0107.<\/font><\/div>\n
Neda je ro\u0111ena 1917 godine u selu Topolom. Osnovnu školu završila je u Stonu a gimnaziju u Kotoru. Pravni fakultet u Beogradu 1939 godine. Za vrijeme studija aktivno u\u010destvuje u radu: Udru\u017eenja studenata Beogradskog Univerziteta, Studentskom pravni\u010dkom društvu, Zadru\u017enoj omladini Jugoslavije. Od 1939 godine. \u010dlanica je KPJ, a 1941 godine priklju\u010duje se NOB-u.<\/font><\/div>\n
Poslije rata obavlja vrlo va\u017ene politi\u010dke i profesionalne funkcije. Bila je  organizaciona sekretarka Mesnog komiteta SKJ u Beogradu, instruktorka CK KPS, pomo\u0107nica predsednika Komisije dr\u017eavne kontrole FNRJ, pomo\u0107nica ministra rada FNRJ, sekretarka i podpredsednica CO Saveza boraca Jugoslavije, dr\u017eavna sekretarka za poslove opšte uprave i budgeta SIV-a.  <\/font><\/div>\n
Poslanica Saveznog ve\u0107a Savezne skupštine bila je u periodu  1963- 1072. Nositeljka je više  odlikovanja i priznanja: Partizanske spomenice 1941, Ordena bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i još nekih. Prestaje da radi  1974.<\/font><\/div>\n
Još od studentskih dana  Neda Bo\u017einovi\u0107 je bila aktivna u \u017eenskim  sekcijama organizacija koje  su formirane u mnogim ljevi\u010darskim, antifašisti\u010dkim organizacijama u okviru omladinskog i studentskog pokreta. Pripada je liberalnoj struji pokreta koja se zalagala za sardanju  sa \u017eenskim gra\u0111anskim organizacijama. Poslije Drugog svetskog rata bila je aktivna \u010dlanica AF\u017d-a<\/font><\/div>\n
Tokom raspada Jugoslavije (1990) ponovo se anga\u017euje u radu \u017eenskih, antiratnih mirovnih grupa. Priklju\u010dila se  SOS telefonu  za \u017eene \u017ertve nasilja, Centru za  antiratnu akciju, \u017denskom parlamentu. Ipak, njen anga\u017eman unutar femnisti\u010dkkog pokreta 90-setih najviše se vezuje za mirovnu grupu "\u017dene u crnom". Pored aktivisti\u010dkog rada od izuzetnog je  zna\u010daja publicisti\u010dki rad Nede Bo\u017einovi\u0107, koji \u010dine knjige, monografije i \u010dlanci o istorijatu  \u017eenskog pokreta  kod nas  kao i anga\u017eovani \u010dlanci poslije rata, mr\u017enje, svih vidova diskriminacije, zatim zalaganja za \u017eenska ljudska prava…Napisala je knjigu"\u017densko pitanje u Srbiji u XIX I XX veku".<\/font><\/div>\n
 <\/div>\n
Iz intervjua sa Nedom Bo\u017einovi\u0107:<\/font><\/div>\n
 <\/div>\n
 O socijalizmu<\/strong>: "Jednom  prilikom, dok smo bili na Novom Beogradu, neko je rekao- "Pa što je ovaj socijalizam dao?" Na to sam rekla- " Pogledaj ovaj grad, tu je bio pijesak. Što misliš da  je to samo po sebi niklo? To su desetine stotine ljudi gradili i radili u radnim akcijama? Ja ne\u0107u re\u0107i da je  to bilo idealno ali onim dje\u010dacima i djevojkama, teško je bilo raditi u radnim aakcijama, ..oni su to radili ponosno, jer su smatrali da na taj na\u010din zemlja izlazi iz  zaostalosti….<\/font><\/div>\n
O patriotizmu?<\/strong> Patriotizam je da u\u010diniš nešto za svoju zemlju, za njenu slobodu. Ništa više. Nikakav šovinizam, nikakvo soljenje pameti drugome, nego ravnopravno sa drugima da se  suprostaviš okupatoru, onome ko ti dolazi u zemlju \u010dizmom.<\/font><\/div>\n
 O naslije\u0111u socijalistkinja, komunistkinja<\/strong>?<\/font><\/div>\n
Prije svega to je pokret protiv patrijarhata, što je bitno. Dok se ne oslobodimo patrijarhata ne mo\u017eemo i\u0107i naprijed,  a patrijarhat svuda postoji nije apstrakcija……Protiv patrijarhata moramo konkretno da se borimo!<\/font><\/div>\n
 O osvojenim pravima i primjeni?<\/strong><\/font><\/div>\n
Borile smo se da nam ne ukinu dje\u010diji dodatak….. Jednom naredbom bilo je predvi\u0111eno da se smanji  dje\u010diji dodatak i da se odre\u0111ene kategorije \u017eena, preko cenzusa, izbace iz kruga primalaca dje\u010dijeg dodatka. Samo da dodam da su bra\u010dne i vanbra\u010dne zajednice  imale jednak  status pred zakonom…….oko dje\u010dijih ustanova  smo cijelog vjeka  ratovale…Radilo se o tome ho\u0107e li se organizovati u preduze\u0107ima ili u mjestu stanovanja, ho\u0107e li biti vrhunska da zadovolji sve higijenske uslove…mi smo jedno vrijeme vodile akcije  da  se u svim  stambenim zgradama odredi stan gdje \u0107e se organizovati smještaj i boravak djece….Predvi\u0111eno je  bilo da tamo rade penzionisane u\u010diteljice ili \u017eene koje ho\u0107e to da rade….<\/font><\/div>\n
 <\/div>\n
O gra\u0111ankama, socijalistkinjama, komunistkinjama, feministkinjama, mirovnjakinjama?<\/strong><\/font><\/div>\n
 Pri\u010dala sam ve\u0107 o entuzijazmu \u017eena o njihovom uklju\u010divanju u pokret….ima jedan dobra knjiga  francuskinje Andre Mišel, koja piše istoriju \u017eenskog pokreta. Kada \u010dovjek pro\u010dita tu knjigu dobije utisak:  što god da su \u017eene kroz istoriju izmislile, uvjek je  tu bio muškarac koji je to razrušio, vratio nazad, tjerao da opet iznova nešto pokušavaš. …Fanatasti\u010dno je kakvi se sve na\u010dini koriste da se \u017eene ponovo vrate natrag…..\u017eene su usred rata odr\u017eavale mirovne konferencije i odlazile, kao delegati u neke od evropskih vlada da tra\u017ee prekid rata…Ni jednoj muškoj oragnizaciji to nije  palo na pamet..Ni nobelovcima…..<\/font><\/div>\n
Onog \u010daasa kada smo osvojili vlast, \u017eena je bila ravnopravna u svakom pogledu. To je bio  princip koji je svako poštovao ili…..bilo je problema . Nisu se javljali kao društveni problemi nago kao konkretni u odnosima izme\u0111u muškaraca i \u017eena u ku\u0107i….E tu je sada ta velika uloga \u017eene koje su na svim skupovima pokušale teorijski da objasne što je ravnopravnost i da svaku diskriminaciju \u017eigošu…..socijalisti\u010dka partija koja je   osvojila vlast, kao princip imala je  ravnopravnost pa ga je ugradila u sve zakone posliej rata, mada su \u017eene prethodno izborile te principe. Niko to nije na  tacni donio….Specifi\u010dnost jugoslovenskog  \u017eenskog pokreta je da je jedno vrijeme bio separatan od socijalisti\u010dkog……postojao je  jak Sekretarijat \u017eena socijalista koji je j napravio program organizovanja \u017eena preko partije…ali zbog visokog stepena samostalnosti i vrlo nezavisnog programa rada, koji su te \u017eene izborile, napravljen je  dogovor da Sekretearijat djeluje u okviru sindikata… \u010cinjenica da su ih podredili sindikatu, zna\u010di da su ih ukinuli…u kadrovskim rješenjiam \u017eene su zaobila\u017eene… a onda stigne "befel"- dajte pet \u017eena.  Ko \u0107e sada da smisli pet \u017eena…? Zato je  jedan od programa koji sam predlo\u017eila bio da moramo  uvjek imati kadrovska rješenja za mnoge stvari. ..nije toliko va\u017eno da li imamo pet \u017eena, nego da one  znaju da ne kompromituju \u017eene….<\/font><\/div>\n
… Feminizam je za mene ono što definiše Andre Mišel- "doktrina koja nastoji da poboljša polo\u017eaj \u017eena i da \u017eena do\u0111e u ravnopravna polo\u017eaj sa mušakrcem".<\/font><\/div>\n
povezanosti izme\u0111u aktivistkinja i teoreti\u010darki mora da postoji…..<\/font><\/div>\n
Kada govorimo o slabostima mirovnog pokreta, onda  treba govoriti uopšte o mentalitetu ovog prostora koji ne  voli inovacije, kojem je  sve to strano i koji bi naJradije da  se vrati u Dušanovo carstvo….moje mišljenje je da  se ovaj svjet ovdje bori protiv naše modernizacije..<\/font><\/div>\n
mirovni pokret je nastajao iz socijalisti\u010dkog pokreta, omladinski tako\u0111e iz mirovnog i \u017eenskog pokreta…ideje predratnog pokreta bile su podre\u0111ene borbi za slobodu….<\/font><\/div>\n
O \u017eenskom pokretu<\/strong><\/font><\/div>\n
 <\/div>\n
Vidim da su potpuno marginalizovane… ja vidim da moramo da  se bavimo najkonkretnijim \u017eenskim problemima, bez obzira kako se oni zovu…dok god to ne shvatimo mi ne\u0107emo imati \u017eenski pokret….<\/font><\/div>\n
 <\/div>\n
 <\/div>\n
O \u017denama u crnom…<\/strong><\/font><\/div>\n
došla sam u " \u017dene u crnom" ne zbog toga što sam odušavljena radom bilo koje \u017eenske organizacije, nego što sam bila u mogu\u0107nosti  da ka\u017eem ono što ho\u0107u…mogla sam da govorim o mirovnom pokretu, militarizmu, \u017eenskom pokretu, komunizmu…….mogla sam da mirne duše izrazim svoje mišljenje  i da mi niko ne  zamjeri… zbog njihovih veza sa me\u0111unarodnim grupama koje su na fonu ljevi\u010darki .., zbog velike zasluge  što su prve po\u010dele saradnju sa \u017eenama iz \u017eenskih pokreta  bivših jugoslovenskih republika…..što su mirovnjakinje……<\/font><\/div>\n
 <\/div>\n
Izvodi su uzeti iz knjige "Neda- jedan biografija" koju je priredila Gordana Stojakovi\u0107 <\/strong><\/font><\/div>\n
Nedu Bo\u017einovi\u0107 nisam poznavala li\u010dno. Mislim da nema  dileme  zašto sam na današnji dan \u017eeljela  da govorim o Nedi Bo\u017einovi\u0107, borkinji, mada mi se desila i jedna  od<\/font><\/div>\n
" sre\u0107nih slu\u010dajnost"  <\/font><\/div>\n
 <\/div>\n
Knjigu – NEDA, uzela sam  na \u010ditanje iz bibljoteke Anima, jer sam htjela da saznam o \u017eenskom  politi\u010dkom organizovanju   na prostorima Balkana. Neda je jedne prilike rekla da joj je \u017eao što nije znala dobro istoriju i da dok je pisala svoju knjigu trebalo joj je  mnogo vremena da uroni sve u podatke kojim je rsapolagala istorijska nauka, me\u0111utim postavila je pitanje  što sa istorijom koja nije bilje\u017eena. Upravo njena knjga – "\u017denski pokret u XIX I XX vijeku u Srbiji" jeste bilje\u017eenej istorije koaj je postojala ali nije zabilje\u017eena….Tra\u017eila je od \u017eena da pišu o tome što rade. U tom što su neke \u017eene radile zajedno sa njom  pokušal sam da na\u0111em i sama odgovore za sadašnjost u kojoj se dokidaju nivoi osvojenih \u017eenskih prava. I naravno da o njoj i njenim politi\u010dkom anga\u017emanu saznam više. O AF\u017d-eu posebno …Dugo je knjiga koju je priredila Gordana Stojakovi\u0107 , stajala a ja sam je ju\u010de uzela u ruke..i rekla imam na raspolaganju neko vrijeme…Nakon izvjesnog pro\u010ditanog okrenula sam knjigu i na njenoj pole\u0111ini našla biografiju. Tamo je pisalo da je  Neda umrla 15.08 i da je to sjutradan. Pro\u010ditala sam knjigu i odu\u017eila svoj prvi od mnogih dugova u odnosu na  Nedu Bo\u017einovi\u0107… <\/font><\/div>\n
Zbog osnovnih ideja koje su nosile njen \u017eivot, zbog svijesti koliko su promjene va\u017ene i koliko je va\u017eno nastaviti borbu za poboljšanje polo\u017eaja i pozicije \u017eena, svih \u017eena, zbog upu\u0107ivanja na ponavljanje grešaka  i pronala\u017eenju odgovora na sadašnjost, zbog uspravnog odnosa prema aktuelnom, zbog suo\u010davanja sa svim što se desilo u ovoj zemlji, zbog permenetne borbe o kojoj je govorila….otvorila sam taj prozor koji je \u010dekao. <\/font><\/div>\n
To je još jedna potvrda da nas one koje <\/font> nisu me\u0111u nama nikada ne napuštaja ukoliko imamao jasnu predstavu i cilj da nam je borba za sopstvena prava, bolji i humaniji odnos me\u0111u polovima i svijet koji te\u017ei ravnopravnosti – zastava..<\/font><\/div>\n<\/p><\/div>\n

__._,_.___<\/span> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neda Bo\u017einovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":52,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-56997","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56997","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/52"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56997"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56997\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}