{"id":56987,"date":"2007-03-23T09:23:42","date_gmt":"2007-03-23T09:23:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=56987"},"modified":"2011-08-05T12:48:53","modified_gmt":"2011-08-05T10:48:53","slug":"zene-i-ustav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/03\/23\/zene-i-ustav\/","title":{"rendered":"\u017dene i ustav"},"content":{"rendered":"<p>51% populacije tra\u017ei da u\u0111e u ustav da bi postiglo politi\u010dko punoljetstvo<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Ervina Dabi\u017einovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong>Za&scaron;to \u017eene zahtjevaju &nbsp;u Ustav Nezavisne Crne Gore<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u017dene zahtjevaju :<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>Princip rodna ravnopravnost u op&scaron;tim odredbama novog Ustava<\/strong><\/li>\n<li><strong>Politika jednakih mogu\u0107nosti kao osnova politi\u010dkog sistema u Crnoj Gori<\/strong><\/li>\n<li><strong>Jemstvo ste\u010denih prava <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Konstituisanje,&nbsp; osnivanje,&nbsp; ustanovljavanje &#8211; sve su ovo rije\u010di koje \u010dine smisao &nbsp;rije\u010di Ustav. O Ustavu se u pravno- formalnom smislu govori <strong>&nbsp;&bdquo; skup najva\u017enijih pitanja kojima se predvi\u0111a konstituisanje, su&scaron;tina i granica&nbsp; ovla&scaron;\u0107enja organa vlasti, kao i pravila koja ustanovljavaju i &scaron;tite prava i slobode \u010dovjeka i gra\u0111anina<\/strong>&quot; Tako pi&scaron;e u pravu. Ova definicija&nbsp; prava, zbog svoje svoje nejasno\u0107e uop&scaron;tosti&nbsp; ne garantuje ali i &nbsp;ne uva\u017eava ljudska prava \u017eena&nbsp; i isklju\u010duje dugogodi&scaron;nju &nbsp;borbu \u017eena za svoja prava. <\/p>\n<p>Za mene je Ustav &nbsp;prostor ograni\u010denih sloboda drugim slobodama i mjesto svjedo\u010denja, definisanja i regulisanja &nbsp;pona&scaron;anja,&nbsp; prostor &nbsp;kojima se unaprepre\u0111uju&nbsp; &nbsp;odnosi&nbsp; me\u0111u \u017eenama i mu&scaron;karcima kao i &nbsp;njihov odnosa prema &nbsp;dr\u017eavi u kojoj \u017eive i rade, i obrnuto &nbsp;dr\u017eave prema svima koji u njoj \u017eive i rade. &nbsp;Prostor slobode i odgovornosti, rasprore\u0111en ravnopravno me\u0111u ljudima koji jesu rodom obolje\u017eeni. <\/p>\n<p>Zna\u010di Ustav je akt&nbsp; ustanovljen &nbsp;za ljude i o ljudima, sve za dr\u017eavu i o dr\u017eavi.<\/p>\n<p>Ako u dr\u017eavi Crnoj Gori \u017eivi 51 % stanovni&scaron;tva \u017eenskog pola pripada li im da ih Ustav&nbsp; Crne Gore identifikuje, prepozna &nbsp;po svemu: jezi\u010dki, politi\u010dki, ekonomski, socijalno,&nbsp; pravno&#8230;&#8230;dakle od gra\u0111anke do &#8230;&#8230;.konstitutivnog djela &bdquo;tjela ove dr\u017eave&quot;.&nbsp; Dakle, tra\u017ei se &bdquo;upisivanje i ovjera&quot; &nbsp;<strong>gra\u0111ankinog punoljetstva<\/strong> u svim pravima i odgovornostima, &nbsp;&nbsp;kao&nbsp; punopravne&nbsp; \u010dlanice jedne&nbsp; zajednici. <\/p>\n<p>Dakle,<strong> <\/strong><em>politi\u010dki zahtjevi<\/em> najve\u0107e marginalizovane &#8211; &bdquo;ve\u0107ine&quot;&nbsp; su :&nbsp; <\/p>\n<p>&#8211; uvo\u0111enje&nbsp; principa rodna ravnopravnost u op&scaron;tim odredbama novog Ustava <\/p>\n<p>&#8211; vo\u0111enje politike jednakih mogu\u0107nosti kao osnova politi\u010dkog sistema u Crnoj Gori, <\/p>\n<p>&#8211; garancije &nbsp;ste\u010denih&nbsp; prava i sloboda;<\/p>\n<p>&#8211; prava na raspolaganje sopstvenim tjelom;<\/p>\n<p>&#8211; definisanje diskriminacije<\/p>\n<p>&#8211; izjedna\u010davanje u pravima i obavezama mu&scaron;karaca i \u017eena; <\/p>\n<p>&#8211; jezi\u010dka, pravna,ekonomska , socijalna, politi\u010dka vidljivost \u017eena u Ustavu;<\/p>\n<p>&#8211; afirmativne mjere<\/p>\n<p>Od novembra mjeseca&nbsp; \u017eenske nevladine organizacije&nbsp; Crne Gore &nbsp;zbog gore navedenog, &nbsp;vode permanentnu kampanju &nbsp;u javnosti za ravnopravnu raspodjelu prava i odgovornosti dva pola i roda. U tom nastojanju nemaju podr&scaron;ku&nbsp;&nbsp; prozvanih i pozvanih &#8211; intelektualaca, eksperata i politi\u010dkih partija.&nbsp; Izuzetak su PZP i&nbsp; SNP. <\/p>\n<p><strong>Kome odgovara ovakvo stanje: <\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong>mu&scaron;karcima,<\/strong>&nbsp; politi\u010dkoj i intelektualnoj zajednici koja dr\u017ei monopol nad politikom i kulturom i podr\u017eava stereotipno pona&scaron;anje i predrasude patrijarhata;<\/li>\n<li><strong>institucijama<\/strong> bilo svjetovnim bilo duhovnim jer treba da se obezbjedi i stavi pod kontrolu&nbsp; biolo&scaron;ki potencijal \u017eena, (\u010dime se direktno kr&scaron;e i ugro\u017eavaju ljudska prava)<\/li>\n<li><strong>&nbsp;sistemu<\/strong>&nbsp; koji tako obezbje\u0111uje stanje mira- dok imamo mo\u0107 jednog roda nad drugim imamo obezbje\u0111enu ravnote\u017eu u dr\u017eavi koja mo\u017ee da \u017eivi svoju diktaturu.<\/li>\n<li><strong>svima<\/strong> koji podr\u017eavaju i kreiraju patrijarhalnu&nbsp; ideologiju&nbsp; koja po\u010diva na &nbsp;strukturnim&nbsp; na\u010delima koja odre\u0111uju razlike u mo\u0107i.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ono &scaron;to izuzetno brine&nbsp; je to da&nbsp; predlog novog Ustav Crne Gore, po poslednjoj od vi&scaron;e ekspertskih verzija, ne garantuje osvojeni nivo prava i sloboda koje su \u017eene do sada koristile, posebno u sferi&nbsp; za&scaron;tite zdravlja i porodi\u010dnih odnosa. Konkretno \u017eena gubi kontrolu nad sopstvenim tjelom. O njenom&nbsp; biolo&scaron;kom potencijalu \u0107e mo\u0107i da odlu\u010duju SVI&nbsp; sem ona sama ! To su &nbsp;poznate prakse &#8211; od srednjeg- mra\u010dnog vijeka do &nbsp;socijalizma. To je praksa poznata re\u017eimima koji vode ratove za mir i kreiraju <strong>Liben -borge<\/strong>. ( za neupu\u0107ene to su domovi gdje su arijevci razvijali tehnologiju nadrase, op&scaron;te\u0107i sa \u017eenama zaradi reprodukcije malih &raquo;essovaca&laquo;). <\/p>\n<p>Dakle ekspertska verzija, ovakva kakva sada jeste,&nbsp; obezbjedila je poslu&scaron;nost&nbsp; i kontrolu nad \u017eenama do te mjere da na&scaron;a tjela nisu na&scaron;a, da na&scaron;a djeca nisu na&scaron;a, da ra\u0111anje jeste na&scaron;a jedina obaveza, da je populaciona politika iznad svega i da je za sada&scaron;nje stanje nove dr\u017eave neophodno pod\u010dinjavanje \u017eena&nbsp; da bi se obezbjedio vitalitet! <\/p>\n<p>To je ista politika koja&nbsp; je &nbsp;&nbsp;u logorima diljem biv&scaron;e zemlje&nbsp; \u010dinila genocid i ratne zlo\u010dine. Takvom poslu&scaron;no&scaron;\u0107u&nbsp; i pod\u010dinjavanjem \u017eena&nbsp; ne &nbsp;mo\u017ee vi&scaron;e da se &nbsp;pohvali ni jedan Portugal&nbsp; gdje su \u017eene&nbsp; kona\u010dno dobila pravo na &nbsp;abortus nema mjesec dana. \u017divje\u0107emo&nbsp; fundamentalizam!<\/p>\n<p>Vlast i politi\u010dki subjekti, intelektualci i ini&nbsp; stoje iza ovog. Za sada.<\/p>\n<p>II\/ DIO<\/p>\n<p><strong><\/p>\n<p><strong>Za najve\u0107u marginalizovanu ve\u0107inu Crne Gore- kao da je nema<\/strong><\/p>\n<p>Pitanje polo\u017eaja i statusa \u017eena u Crnoj Gori je osnovno pitanje razvoja dru&scaron;tva. Poku&scaron;aj da se dru&scaron;tvo u\u010dini boljim samo zalaganjem za prava manjina ( u javnosti se vodi rasprava o pravima manjina ali o pravima \u017eena ne) jeste ponovo put u&nbsp; &bdquo;nevidio&quot; Dokle god manjine budu imale vi&scaron;e &scaron;anse&nbsp; <strong><em>od najve\u0107e marginalizovane ve\u0107ine<\/em><\/strong>&nbsp; ravnopravnost i &nbsp;sloboda, &nbsp;bi\u0107e&nbsp; ideali i puka fikcija. Namjerno se zaboravlja&nbsp; da je&nbsp; ravnopravnost rodova &nbsp;osnova svake ravnopravnosti. <\/p>\n<p>Dr\u017eava je ratifikovala sporazume, &nbsp;ali nema: <\/p>\n<ul>\n<li>antidiskriminacioni zakon <\/li>\n<li>zakon o rodnoj ravnopravnosti<\/li>\n<li>zakon o kvotama<\/li>\n<li>zakon o eliminisanju nasilja u porodici <\/li>\n<li>nacionalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost <\/li>\n<\/ul>\n<p>Odgovor se mo\u017eda mo\u017ee na\u0107i iza odgovora na pitanje &#8211; ko se bavi &laquo;politikom \u017eena&raquo;?<\/p>\n<p>Dr\u017eava Crna Gora za sada ima dva mehanizma rodne ravnopravnosti. Jedan je Vladina kancelarija za rodnu ravnopravnost a drugi je Odbor za ravnopravnost polova pri skup&scaron;tini Crne Gore. Vladina kancelarija za sada jo&scaron; ne prepoznaje najbolje sopstvene ciljeve a&nbsp; Odbor&nbsp; u Skup&scaron;tini radi na &scaron;tetu \u017eena. I jedan i drugi mehanizam nemaju jasno profilisanu politiku koja unapre\u0111uje polo\u017eaj i ulogu \u017eena. <\/p>\n<p>Ukoliko se politi\u010dari i politi\u010darke &nbsp;ne bave politikom &bdquo;\u017eenskog pitanja&quot;. &nbsp;Ukoliko se ne bave institucionalni&nbsp; mehanizmi za rodnu ravnopravnost &nbsp;&nbsp;ko \u0107e to uraditi umjesto njih?&nbsp; Pozivi i kampanja \u017eenskog nevladinog sektora prolazi pored odgovornih. <\/p>\n<p>Nekada&scaron;nji Ustav SFRJ nije uspio da za&scaron;titi svoje gra\u0111ane i gra\u0111anke od nasilja i rata<\/p>\n<p>Ustav Savezne Republike Jugosalvije, Ustavna povelja SCG nije donijela nikakvu novinu u ljudskim pravima&nbsp; i tako\u0111e je ignorisala \u017eene. &nbsp;Nekoliko politi\u010dkih i dru&scaron;tvenih&nbsp; katastrofa i nekoliko dr\u017eava i isti ljudi. &nbsp;Malo im zasluga, jo&scaron; se&nbsp; bave&nbsp; &bdquo;kompetentno i ekspertski&quot; &nbsp;ustavnim pitanjima. <\/p>\n<p>Opravdano &nbsp;je postaviti pitanje&nbsp;&nbsp; ho\u0107e li i &nbsp;Ustav &nbsp;nezavisne Crne Gore ostati &bdquo;upra\u017enjen&quot; <em>za <strong>njenu najve\u0107u marginalizovanu ve\u0107inu<\/strong><\/em>, i tako podr\u017eati patrijahat, tradiciju, obi\u010daje, primitivizam, nasilje svih vidova &#8211; sprije\u010davanje reformi i razvoja. <\/p>\n<p>Da je rodna ravnopravnost&nbsp; bila temeljna vrijednost pro&scaron;lih Ustava &nbsp;te&scaron;ko da bi ideolozi rata ili bilo koja druga sumnjiva grupa ljudi mogla otpo\u010deti balkansko klanje i pretvoriti mu&scaron;karce u ubice a \u017eene u sau\u010desnice.&nbsp;&nbsp;<strong>&nbsp;<\/strong><\/p>\n<p><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>51% populacije tra\u017ei da u\u0111e u ustav da bi postiglo politi\u010dko punoljetstvo<\/p>\n","protected":false},"author":52,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-56987","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/52"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56987\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}