{"id":56966,"date":"2010-06-09T22:12:37","date_gmt":"2010-06-09T22:12:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=56966"},"modified":"2011-08-05T12:42:11","modified_gmt":"2011-08-05T10:42:11","slug":"osvajanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/06\/09\/osvajanje\/","title":{"rendered":"Osvajanje"},"content":{"rendered":"<p>Filozofija planinarenja u sebi nema ni\u010dega \u0161to bi se podudaralo sa glagolom koji u sebi nosi stravu ratovanja, posvajanja i otimanja<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Du\u0161ko Vukovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Svaka \u010dast momci! <\/p>\n<p>Gledao sam ve\u010deras slavlje na nik&scaron;i\u0107kom trgu u \u010dast sre\u0107nog uspona \u0110or\u0111ija Vuji\u010di\u0107, Draga Vujovi\u0107a i Marka Ble\u010di\u0107a na Mont Everest i njihovog, tako\u0111e sre\u0107nog, silaska sa najvi&scaron;eg vrha na planeti Zemlji.<\/p>\n<p>Radujem se ovom uspjehu kao i mnogi, ali nijesam radostan&nbsp;zbog glagola koji se ovom prigodom koristi.<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" style=\"width: 238px; height: 270px\" height=\"270\" alt=\" \" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/27\/mont_everest.jpg\" width=\"238\" align=\"right\" vspace=\"2\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>Nijesam, dodu&scaron;e, od \u0110or\u0111ija, Draga i Marka \u010duo da ovaj glagol izgovaraju, ali ga preko zuba preturaju&nbsp;svi ostali, moje kolege novinari pogotovo.<\/p>\n<p>Filozofija istinskog planinarenja u sebi nema ni\u010dega &scaron;to bi se podudaralo sa glagolom koji u sebi nosi stravu ratovanja, posvajanja i otimanja.<\/p>\n<p>Planina se ne osvaja i zato je glagol <em>osvojiti<\/em> prognan iz planinarskog rje\u010dnika. Umjesto njega, kao najprikladniji, koristi se glagol <em>(po)peti<\/em>, pa umjesto da planinar\/ka ka\u017ee: &#8216;Osvojio\/la sam &#8230;., re\u0107i \u0107e: &bdquo;Popeo\/la sam &#8230;&#8217;.&nbsp; <\/p>\n<p>&quot;Ka visinama i \u0107utanju&quot;, kako bi u naslovu svojih planinarskih traganja rekao slavni beogradski profesor Ra&scaron;ko Dimitrijevi\u0107.<\/p>\n<p>&quot;Alpinizam je kompleks aktivnosti koje se u su&scaron;tini svode na kretanja nepristupa\u010dnim i neure\u0111enim planinskim predjelima i stijenama isklju\u010divo iz &quot;sportskih&quot; (u smislu stila, brzine i dosega), estetskih i kontemplacijskih tj. duhovnih potreba&quot;, na&scaron;ao sam u Wikipediji.<\/p>\n<p>Onima koji dolazak na vrh planine do\u017eivljavaju kao osvajanje savjetujem da razmisle o tome da li je Njego&scaron; \u017eelio da osvoji Lov\u0107en kad je njegov vrh odredio za svoje vje\u010dno boravi&scaron;te. <\/p>\n<p>Himalaji, \u010diji je Mont Everest najvi&scaron;i vrh, na Sanskritu zna\u010de <em>Snije\u017eno boravi&scaron;te<\/em> ( od hima &#8216;snijeg&#8217;, i aalaya &#8216;boravi&scaron;te&#8217;). Podsti\u010de li to ime na osvajanje ili na kontemplaciju?<\/p>\n<p>Mo\u017ee li se osvojiti <em>Sagarmata<\/em> (\u010celo neba), kako na sanskritu zvu\u010di najvi&scaron;i vrh Himalaja? <\/p>\n<p>Kako se mo\u017ee osvojiti neko ko je <em>\u010comolungma <\/em>(Majka univerzuma) &#8211; na tibetanskom.<\/p>\n<p>Mo\u017ee, ako se slijedi faustovsko-predatorski duh zapadne civilizacije, koja je posvojila <em>Majku univerzuma<\/em> imenom Ser Artura D\u017eord\u017ea Everesta, koji je objavio visinu <em>\u010cela neba<\/em> na osnovu &scaron;est odvojenih mjerenja. <\/p>\n<p>Mo\u017ee ako se navodi da se prvi na najvi&scaron;i vrh Snije\u017enog boravi&scaron;ta godine kad sam ja ro\u0111en popeo ser Edmund Hilari, a zaboravi da je sa njim bio i Nepalac Tenzing Norgaj. <\/p>\n<p>Oni koji su&nbsp;bili makar i na jednom vrhu znaju da ih tamo nije odveo nikakav predatorski instinkt, \u010dak i ako su, mo\u017eda, bili skloni da&nbsp;tako o svom hodo\u010da&scaron;\u0107u govore, ve\u0107 istinska potraga za onostranim u sebi i izvan sebe. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Filozofija planinarenja u sebi nema ni\u010dega \u0161to bi se podudaralo sa glagolom koji u sebi nosi stravu ratovanja, posvajanja i otimanja<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-56966","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56966"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56966\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}