{"id":56775,"date":"2011-08-04T07:00:11","date_gmt":"2011-08-04T05:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=56775"},"modified":"2011-08-04T07:58:11","modified_gmt":"2011-08-04T05:58:11","slug":"trka-ka-camcima-za-spasavanje-da-li-se-euro-spasio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/04\/trka-ka-camcima-za-spasavanje-da-li-se-euro-spasio\/","title":{"rendered":"Trka ka \u010damcima za spasavanje: Da li se euro spasio?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Immanuel Wallerstein<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/a>Ve\u0107 svuda je zvani\u010dna pri\u010da da \u0107e svjetska ekonomija uskoro ponovo dobro izgledati, pod uslovom da mi radimo ovo ili ono. \u010cinjenica je da niko \u2013 ni vlade ni megabanke, a \u010dak ni ekonomisti uskih vidika \u2013 istinski u tako ne\u0161to ne vjeruje.<\/p>\n

Svijet je u depresiji i leluja se na ivici istinski velikog sloma, od \u010dijih negativnih efekata niko i nigdje ne\u0107e biti izuzet, \u010dak i ako malo sre\u0107niji budu izvukli neki novac od toga. Istinska briga svake vlade nije kako da radi dobro, ve\u0107 kako da radi manje lo\u0161e od onih u drugim dr\u017eavama.<\/p>\n

Pa\u017enja svjetske \u0161tampe bila je fokusirana na javnu debatu u SAD, eurozoni i u Kini, ali to ne zna\u010di da druge zemlje \u2013 velike ili male, rastu\u0107e ili stagniraju\u0107e \u2013 nijesu jednako zabrinute, utoliko \u0161to su \u010desto manje sposobne da manevri\u0161u nego najve\u0107i igra\u010di.<\/p>\n

U julu, u sred velike drame, izgledalo je da je u eurozoni napravljena neka vrsta politi\u010dkog kompromisa. Da li \u0107e to omogu\u0107iti EU da pro\u0111e manje lo\u0161e nego njeni manji takmaci? Mislim da ho\u0107e, ali da bi vidjeli \u0161ta se zaista doga\u0111alo, moramo se vratiti u pro\u0161lost komplikovanih ekonomskih odluka. Niko se izgleda ne sla\u017ee oko toga \u0161ta je stvarno dogovoreno, a jo\u0161 manje da li \u0107e to donijeti ne\u0161to dobro u pogledu dilema sa kojima su se suo\u010dile zemlje eurozone.<\/p>\n

Kompromis je bio politi\u010dki, a ne ekonomski, pa \u0107e i najve\u0107a posljedica biti politi\u010dka. Ono \u0161to su zemlje eurozone odlu\u010dile da urade je da sa\u010duvaju euro kao jedinstvenu valutu. Neki misle da je to \u010darobno; drugi da je katastrofa. No, stvar je u tome da je euro sa\u010duvan. Ovo \u0107e obezbijediti Evropi da ostane veliki igra\u010d u teku\u0107im geopoliti\u010dkim borbama u svijetu.<\/p>\n

CarstenVolkery, koji pi\u0161e za Der Spiegel<\/strong>, sa\u017eeo je diskusiju na ovaj na\u010din: \u201eEvropski lideri su 21. jula kroz drugi paket pomo\u0107i prezadu\u017eenoj Gr\u010dkoj progurali iznena\u0111uju\u0107e visok nivo u\u010de\u0161\u0107a privatnog sektora. Osim toga, za\u0161titne mre\u017ee eurozone su oja\u010dane ne\u010dim \u0161to sumnjivo podsje\u0107a na neki evropski MMF.\u201d<\/p>\n

Prethodna ekonomska rasprava o Gr\u010dkoj zadu\u017eenosti (kao i drugih zemalja eurozone) imala je sve standardne elemente. Na jednom polu su bili oni koji su propovijedali punu vjeru u tr\u017ei\u0161te nezavisno od posljedica. Najekstremniji me\u0111u ovima su \u017eeljeli da izguraju Gr\u010dku iz eurozone (iako se to zakonski doima skoro nemogu\u0107im). Na drugom kraju su bili oni koji su govorili o ekonomskoj solidarnosti, baziranoj na neokenzijanizmu, sa naglaskom na o\u017eivljavanju tra\u017enje \u2013 \u201emini Mar\u0161alov plan\u201d.<\/p>\n

Temeljni politi\u010dki problem su bile unutra\u0161nje politike razli\u010ditih zemalja. Kejnzijanska solucija je bila veoma nepopularna u Njema\u010dkoj i gospo\u0111a Merkel se opravdano bojala izborne katastrofe ako bi se priklonila tome rje\u0161enju. Neoliberalna solucija je donosila rizik o\u0161trih narodnih nemira u Gr\u010dkoj, \u0160paniji i mogu\u0107e u ve\u0107ini drugih dr\u017eava. Ispostavilo se da je najve\u0107i kompromiser bio niko drugi do francuski predsjednik Nicholas Sarkozy, <\/strong>koji se borio za to da se oja\u010da mo\u0107 Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (European Financial Stability Facility – EFSF) <\/em>i javno je proslavljao ono \u0161to je ozna\u010dio kao po\u010detak Evropskog monetarnog fonda. \u010cak se i gospo\u0111a Merkel slo\u017eila da pore\u0111enje nije neumjesno.<\/p>\n

Gospo\u0111a Merkel je dobila \u017eeljene ustupke \u2013 uklju\u010divanje privatnih investitora. I, kona\u010dno, Evropska centralna banka (European Central Bank \u2013 ECB) se slo\u017eila da, tako\u0111e, da svoj blagoslov. EFSF \u0107e izdati svoje obveznice i oni koji posjeduju gr\u010dke obveznice mo\u0107i \u0107e da ih razmijene za ove nove, \u010dije \u0107e kamatne stope vjerovatno biti ni\u017ee. MMF se, preko nove direktorice Christine Lagarde, slo\u017eio da \u0107e efekti ovih mjera biti pozitivni za svakoga. Naravno, ovaj novi aran\u017eman je obezbijedio MMF-u da bude manje uklju\u010den u trenutku kada su njegovi resursi rastegnuti. \u010cak i Velika Britanija, koja nije \u010dlanica eurozone, aplaudirala je kompromisu.<\/p>\n

Da li je ovo neka vrsta magije koja \u0107e \u201esa\u010duvati\u201d Evropu? Ne u svemu. Prvo, postoje jo\u0161 uvijek igra\u010di koji poku\u0161avaju da poni\u0161te kompromis. Izborne posljedice tek treba da budu vi\u0111ene.<\/p>\n

Za\u0161to bi Sarkozy, postdegolisti\u010dki nasljednik De Gaulle, postao arhitekta kompromisa koji Evropu pribli\u017eava zajedni\u010dkim upravlja\u010dkim strukturama? Realna su razloga za to. U jednu ruku, poslije serije politi\u010dkih prepreka, izgleda dobro u pogledu predstoje\u0107ih izbora u Francuskoj da je Sarkozy postigao ne\u0161to u spoljnoj politici. Sonda\u017ee javnog mnjenja u Francuskoj pokazuju da je njegov rejting u usponu.<\/p>\n

Drugi razlog je, ipak, degolisti\u010dki. De Gaulle se protivio da Evropa ima vi\u0161e federalizma, zbog toga \u0161to je mislio da to \u010duva interese SAD na \u0161tetu francuskih interesa. Kolaps eurozone bi eliminisao zapadnu Evropu kao velikog igra\u010da u me\u0111udr\u017eavnom sistemu \u2013 i oja\u010dao dolar u vrijeme kada mu je potrebna sva pomo\u0107 koju mo\u017ee da dobije.<\/p>\n

Glasovi koji su na ljevici ljevice stalno se \u017eale da je eurozona u osnovi neoliberalna institucija, koja \u0161titi banke i povre\u0111uje slabe momke. Ovo je uglavnom ta\u010dno. Ono \u0161to ja nikada nijesam razumio je za\u0161to neki misle da bi ljevici bilo bolje u nizu potpuno odvojenih dr\u017eava. Meni se \u010dini da bi neoliberalne snage bile mo\u0107nije ako bi EU nestala.<\/p>\n

Glavna stvar je da \u0107e EU i njena eurozona pro\u0107i manje lo\u0161e u velikom slomu koji \u0107e uskoro do\u0107i. To mo\u017eda nije veliko postignu\u0107e, ali u trci ka \u010damcu za spasavanje, Evropa mo\u017ee biti sigurna da \u0107e najmanje pokrenuti jedan od tih \u010damaca.<\/p>\n

www.iwallerstein.com<\/a><\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glasovi koji su na ljevici ljevice stalno se \u017eale da je eurozona u osnovi neoliberalna institucija, koja \u0161titi banke i povre\u0111uje slabe momke. Ovo je uglavnom ta\u010dno. Ono \u0161to ja nikada nijesam razumio je za\u0161to neki misle da bi ljevici bilo bolje u nizu potpuno odvojenih dr\u017eava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-56775","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56775","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56775"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56775\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56775"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56775"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56775"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}