![\"\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Sarajevo-Ba%C5%A1%C4%8Dar%C5%A1ija.jpeg\" "\\"Sarajevo,")
<\/a>Vode\u0107e stranke u Bosni i Hercegovini (BiH) \u010desto izbjegavaju platiti ra\u010dune za vodu, grijanje, kirije, televizijsku pretplatu, \u0161tampanje i druge usluge javnih i privatnih preduze\u0107a, kao i institucija vlasti. Iako bi trebale biti primjer urednih plati\u0161a, de\u0161ava se da svoje dugove izmire tek nakon tu\u017ebi i sudskih presuda. \u010cak i tada pojedine firme naplate samo dio duga.<\/p>\nU proteklih 11 godina na sudovima u BiH je vo\u0111eno najmanje 158 postupaka protiv osam stranaka, pokazuju podaci koje su prikupili novinari Centra za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.<\/p>\n
Najvi\u0161e tu\u017ebi \u2013 33 – podignuto je protiv Stranke demokratske akcije (SDA). Slijede Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 25, Srpska demokratska stranka (SDS) sa 23, Partija demokratskog progresa (PDP) sa 17, Stranka za BiH sa 16, Socijalisti\u010dka partija Republike Srpske (SPRS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) sa po 15 i Socijaldemokratska partija (SDP) sa 14 tu\u017ebi.<\/p>\n
Ukupna vrijednost ovih sporova iznosi najmanje 3,3 miliona KM. Od toga vi\u0161e od dvije tre\u0107ine otpada na SDS (1.8 miliona KM), dok su me\u0111u ve\u0107im du\u017enicima SDA (550.000 KM) i Stranka za BiH (450.000 KM). Sudovi nisu dostavili vrijednost tu\u017ebenog zahtjeva u 66 sporova.<\/p>\n
Stranke su naj\u010de\u0161\u0107e tu\u017eene zbog nepla\u0107anja komunalnih usluga, tro\u0161kova \u0161tampanja izbornih materijala te zbog kirija za poslovne prostore.<\/p>\n
Predstavnici stranaka sa kojima su razgovarali novinari CIN-a ka\u017eu da je \u010dest problem \u0161to stranke nemaju centralizovan finansijski sistem, a time ni stalnu kontrolu nad tro\u0161kovima svojih ogranaka. Tako\u0111er, de\u0161ava se da stranke nemaju dovoljno novca za sve obaveze.<\/p>\n
“Zaista je nedopustivo i nije dobro da stranke koje se finansiraju iz bud\u017eeta imaju solidne prihode (\u2026) stvaraju obaveze koje ne mogu izvr\u0161iti”, ka\u017ee Salem Halilovi\u0107, \u010dlan Predsjedni\u0161tva Stranke za BiH, koja je po visini duga na tre\u0107em mjestu.<\/p>\n
Petina tu\u017ebi je pokrenuta zbog nepla\u0107anja ra\u010duna manjih od 500 KM.<\/p>\n
Tako je BH Telecom u julu 2005. godine tu\u017eio Op\u0107inski odbor SDA Cazin zbog duga od 18 KM. Dug je izmiren tek nakon tu\u017ebe ove javne kompanije.<\/p>\n
Dugovanja dr\u017eavi<\/strong><\/p>\nNajmanje 105 tu\u017ebi protiv stranaka pokrenule su dr\u017eavne institucije i preduze\u0107a.<\/p>\n
Vrijednost najve\u0107e tu\u017ebe koju je dr\u017eavna firma podigla protiv jedne partije je 96.753 KM. Tu\u017ebu je 2000. godine podigla firma Hidrogradnja Pale protiv SDS-a zbog nepla\u0107anja duga za iznajmljivanje poslovnog prostora na Palama te smje\u0161taja i ishrane u hotelu na Jahorini.<\/p>\n
Nakon \u0161to je Okru\u017eni sud Isto\u010dno Sarajevo poni\u0161tio prvostepenu presudu Osnovnog suda Sokolac, po kojoj je stranka morala vratiti dug s kamatama, postupak je vra\u0107en na Osnovni sud. Dug je nakon nagodbe izmiren 2005. godine.<\/p>\n
Pravobranila\u0161tvo Federacije BiH (FBiH) podiglo je u martu 2010. godine tu\u017ebu protiv SDA zbog naplate 54.280 KM duga za rentu i re\u017eije za period od augusta 2008. godine do decembra 2009. godine. SDA je od Slu\u017ebe za zajedni\u010dke poslove organa i tijela FBiH iznajmila poslovni prostor od 328 kvadratnih metara na adresi Mar\u0161ala Tita 9a u Sarajevu.<\/p>\n
Amir Zuki\u0107, generalni sekretar SDA, ka\u017ee da stranka koristi prostorije manje povr\u0161ine nego je propisano ugovorom, te da zato ne \u017eele platiti puni iznos, i da nije poznato ko je vlasnik prostorija.<\/p>\n
Sudski postupak je jo\u0161 u toku.<\/p>\n
Zbog nepla\u0107anja RTV takse naj\u010de\u0161\u0107e je tu\u017een SNSD, ukupno 18 puta.<\/p>\n
Zbog nepla\u0107anja kirije za prostore na istoj adresi, stru\u010dna slu\u017eba je pokrenula postupak i protiv jo\u0161 \u010detiri manje stranke. Do sada je presu\u0111eno samo u slu\u010daju Liberalno-demokratske stranke koja mora platiti dug od blizu 50.000 KM.<\/p>\n
“Besplatna” kampanja<\/strong><\/p>\nIako u izbornim godinama stranke za kampanje tro\u0161e mnogo novca, nerijetko ostaju du\u017ene \u0161tamparijama i drugim firmama koje im izra\u0111uju predizborne materijale. Zbog nepla\u0107anja usluga u predizbornoj kampanji SDA i Stranka za BiH su tu\u017eene po pet, a SDS tri puta.<\/p>\n
Najve\u0107i dug \u0161tamparijama \u2013 od preko 420.000 KM – napravila je Stranka za BiH. Privatna firma Birograf iz Sarajeva ih je, pored ostalih firmi, zbog nepla\u0107anja isporu\u010denog reklamnog materijala za izbore 2002. godine tu\u017eila za iznos od 376.000 KM,. Slu\u010daj je okon\u010dan 2004. godine nagodbom, nakon \u010dega je stranka platila 200.000 KM.<\/p>\n
Novinar CIN-a je poku\u0161ao stupiti u kontakt sa vlasnicima Birografa. Iako nikad nije brisana iz Registra samostalnih zanatskih radnji, firma se ne nalazi ni na jednoj od prijavljenih adresa.<\/p>\n
“U toj euforiji predizborne kampanje, kad ljude uhvati i trema u o\u010dekivanju rezultata, onda vjerovatno i finansijski razum ode u stranu, pa se ljudi pru\u017ee malo vi\u0161e, misle da \u0107e imati bolji uspjeh ako vi\u0161e potro\u0161e na reklamni materijal”, ka\u017ee Halilovi\u0107.<\/p>\n
Ovu stranku je 2007. godine tu\u017eilo i dr\u017eavno preduze\u0107e Dom \u0161tampe iz Zenice zbog blizu 30.000 KM duga za nepla\u0107ene izborne materijala u periodu od 1998. do 2006. godine.<\/p>\n
Nagodbom iz 2009. godine pla\u0107eno je ne\u0161to manje od polovine iznosa duga.<\/p>\n
Prema rije\u010dima Gorana Bojanovi\u0107a, pravnika Doma \u0161tampe, preostali dio tu\u017eenog iznosa nisu mogli ni dobiti, jer prethodna uprava nije podnijela tu\u017ebe na vrijeme.<\/p>\n
“To je bila neka simbioza politike i onih koji su vodili ove firme, pa pored ostalog i Dom \u0161tampe. Nisu smjeli, vjerovatno, ni utu\u017eiti \u2026”, ka\u017ee Bojanovi\u0107.<\/p>\n
Zbog nepla\u0107enih dugovanja firma se nalazi u ste\u010daju.<\/p>\n
Privatno preduze\u0107e Europlakat iz Sarajeva tu\u017eilo je u decembru 2009. godine SDA za iznos od 300.000 KM, zbog nepla\u0107enog duga za izdavanje reklamnih povr\u0161ina i postavljanje reklamnog materijala tokom kampanje za Op\u0107inske izbore 2008. godine.<\/p>\n
Zuki\u0107 ka\u017ee da je SDA izmirila dio duga, ali da se ne sla\u017eu sa iznosom koji navodi Europlakat. Dodaje da su ranije imali praksu da prolongiraju pla\u0107anje, ali da ih je tu\u017eio novi menad\u017ement preduze\u0107a.<\/p>\n
Nijaz Graci\u0107, direktor Europlakata, nije \u017eelio davati izjave – jer je su\u0111enje u toku.<\/p>\n
Sabiha \u0160a\u0107irbegovi\u0107, vlasnica preduze\u0107a Bigraf iz Biha\u0107a, ka\u017ee da stranke tokom kampanje daju obe\u0107anja koja je kasnije te\u0161ko naplatiti, pogotovo ako ne ostvare planiralani rezultat. Bigrafu su nakon predizbornih kampanja ostajale du\u017ene Stranka za BiH i SDA. SDA je platila dug nakon tu\u017ebe.<\/p>\n
Najve\u0107a tu\u017eba<\/strong><\/p>\n <\/p>\n
Mada u likvidaciji, Privredna banka Isto\u010dno Sarajevo ve\u0107 \u0161est godina vodi sudsku bitku sa SDS-om oko povrata duga od 400.000 KM, te za 1,2 miliona KM kamata za kredit, uzet uo\u010di izbora 1998. godine.<\/p>\n
Osnovni sud u Isto\u010dnom Sarajevu utvrdio je u novembru 2005. godine da je ova banka dala kredit firmi DP Spekta, \u010diji je osniva\u010d SDS. Ova firma nije imala imovinu, zaposlene ni svoje kancelarije. Prema presudi, kredit je podignut kako bi se finansirala predizborna kampanja stranke.<\/p>\n
Presudu je potvrdio Okru\u017eni sud u Isto\u010dnom Sarajevu u februaru 2006. godine.<\/p>\n
Dragan \u0106uzulan, sekretar SDS-a, ka\u017ee da je stranka tada uplatila 2 miliona KM: “Bili smo pod prijetnjom blokade ra\u010duna.”<\/p>\n
Stranka se kasnije \u017ealila Vrhovnom sudu RS-a koji je u novembru 2008. godine poni\u0161tio ranije presude, uz obrazlo\u017eenje da je tada va\u017eio raniji zakon po kojem za obaveze preduze\u0107a odgovaraju upravni i izvr\u0161ni odbor, a ne osniva\u010d preduze\u0107a – SDS.<\/p>\n
Predmet je trenutno, po zahtjevu Privredne banke Isto\u010dno Sarajevo, u apelacionom postupku pred Ustavnim sudom BiH.<\/p>\n
*Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Vi\u0161e od 158 tu\u017ebi pokrenuto je zbog dugovanja protiv vode\u0107ih politi\u010dkih partija u BiH.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-56744","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56744"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56744\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}