{"id":56713,"date":"2011-08-03T17:34:34","date_gmt":"2011-08-03T15:34:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=56713"},"modified":"2011-08-03T17:34:34","modified_gmt":"2011-08-03T15:34:34","slug":"izazovi-manjinskih-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/08\/03\/izazovi-manjinskih-pitanja\/","title":{"rendered":"Izazovi manjinskih pitanja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Po\u0161tovani gospodine Markovi\u0107u,<\/p>\n

(ne)usvajanje izbornog zakona i otvaranje nekoliko va\u017enih pitanja u vezi sa tim potvrda je da se Crna Gora, u politi\u010dkoj dimenziji pristupanja Evropskoj uniji (EU), suo\u010dava sa odre\u0111enim izazovima iz oblasti manjinske za\u0161tite.<\/p>\n

Preduslov evropskih integracija je funkcionalno prihvatanje demokratije i ostvarenje njene pune djelotvornosti, \u0161to zna\u010di da su integracije direktno zavisne od procesa reformi i demokratske stabilnosti dru\u0161tva koje se \u017eeli pridru\u017eiti EU.<\/p>\n

Socijalisti\u010dka narodna partija Crne Gore, na legitiman na\u010din, otvorila je pitanja pristupa crnogorskom dr\u017eavljanstvu i slu\u017ebene upotrebe srpskog jezika. Vezivanje ovih pitanja za izbornu regulativu ne treba po svaku cijenu kritikovati. Nijesam sklon prepoznati ih ni kao prijetnju ili trenutni razlog, eventualnog, zaustavljanja evropskog puta zemlje. Ispoljeni pristup ukazuje na odsustvo odr\u017eivog i kontinuiranog politi\u010dkog dijaloga i na ozbiljan nedostatak povjerenja izme\u0111u vlasti i opozicije. Ovo drugo je naro\u010dito relevantno. Odre\u0111ene opozicione strukture o\u010digledno su, pored ostalih, imale namjeru testirati ozbiljnost vlasti i dobiti sna\u017eniju garanciju za kona\u010dno rje\u0161avanje pitanja za koja su posebno zainteresovani.<\/p>\n

U nekoliko svojih, ranijih, stru\u010dnih radova razmatrao sam manjinsko pitanje kao mogu\u0107i izazov u procesu stabilizacije i pridru\u017eivanja.<\/p>\n

U tom kontekstu slobodan sam Vam predlo\u017eiti, za razmatranje, odre\u0111ene mjere koje bi mogle zna\u010dajno da unaprijede kvalitet i nivo manjinske za\u0161tite ali i pokrenu dijalog i uspostavljanje odre\u0111enog strate\u0161kog politi\u010dkog jedinstva oko daljeg razvoja zemlje.<\/p>\n

Usvajanje Zakona o slu\u017ebenoj upotrebi jezika <\/strong><\/p>\n

Aktuelna je, uglavnom politi\u010dka, debata o tome koja konkretna rje\u0161enja i u kojim oblastima\u00a0 treba da podrazumijeva slu\u017ebena upotreba odre\u0111enih, Ustavom definisanih, jezika. Namjerom da se pripremi i usvoji odgovaraju\u0107i zakon debata bi mogla da se usmjeri i dodatno osna\u017eiti kroz uklju\u010divanje profesioinalnog kadra iz institucija i stru\u010dne javnosti. Postoje\u0107e zakonske odredbe nijesu kompletne i jasne. Posebno ih treba na lokalnom nivou u\u010diniti garantovanim uz isklju\u010denu mogu\u0107nost odbijanja upotrebe manjinskog jezika u lokalnom \u017eivotu (strana\u010dko preglasavanje). Zakonom treba urediti, izme\u017eu ostalog, na\u010din ostvarivanja slu\u017ebene upotrebe jezika u javnim slu\u017ebama i na nivou lokalnih samouprava i uslove za uvo\u0111enje slu\u017ebene upotrebe jezika na lokalnom nivou kao i upotrebu jezika u ekonomskom \u017eivotu\u00a0 (privreda i usluge) \u0161to je potpuno zapostavljeno u dosada\u0161njoj praksi.
\n<\/strong><\/p>\n

Usvajanje akcionog plana za implementaciju Zakona o slobodama i pravima manjina<\/strong><\/p>\n

Nakon osnovnog ovo je za Crnu Goru najva\u017eniji zakon. On zemlju demokratski legitimi\u0161e i \u010dini prepoznatljivim po po\u0161tovanju manjinskih prava. Pobolj\u0161anje i pra\u0107enje implementacije ovog Zakona predstavljalo bi i odgovoran odnos prema ustavnim odredbama i me\u0111unarodnim obavezuju\u0107im ugovorima i dokumentima. Tokom pet godina implementacije ovaj zakon jo\u0161 uvijek nije za\u017eivio u punoj mjeri. Kasni se i sa usagla\u0161avanjem odre\u0111enih propisa sa Ustavom \u0161to ograni\u010dava i praksu manjinskih prava. Statuti svih op\u0161tina trebaju biti usagla\u0161eni sa ustavnim i zakonskim odredbama o za\u0161titi manjina i upotrebi manjinskih jezika, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovni\u0161tva. Posebno je va\u017eno osna\u017eiti i pratiti, u praksi, konsultovanje savjeta nacionalnih manjina pri dono\u0161enju odluka od strane sistemskih institucija i obezbijediti njihovu djelotvornu participaciju.<\/p>\n

Legitimitet manjinskih savjeta<\/strong><\/p>\n

Djelotvorna participacija manjinskih savjeta i njihovo puno sistemsko uva\u017eavanje podrazumijeva nesporni legitimitet svakog od njih. \u00a0Recimo manifestacija \u201eDani kulture manjina\u201c protekla je bez vidljive participacije Srpskog nacionalnog savjeta (SNS). Na doga\u0111ajima, koji su pratili program,\u00a0 kroz video priloge,\u00a0 predstavljeni su savjeti i manjine koje predstavljaju izuzev SNS. Resorni ministar je bio du\u017ean provjeriti tu situaciju. Tako\u0111e bio je du\u017ean skrenuti pa\u017enju na \u010deste kontradiktorne izjave koje dolaze iz SNS o neprihvatanju manjinskog statusa srpskog naroda u Crnoj Gori. Nije poznato da li i u kojoj mjeri u radu SNS u\u010destvuju poslanici (iz razli\u010ditih partija), \u010dlanovi Vlade, gradona\u010delnici, drugi lokalni funkcioneri srpske nacionalnosti ili \u0161efovi politi\u010dkih partija koje su, takozvane, srpske prepoznatljivosti. \u010cinjenica je da se SNS osnovao i registrovao po zakonu, da se radi o \u010dinu dobrovoljne samodeklaracije, i da ve\u0107 godinama, po osnovu pripadni\u0161tva manjini, koristi odgovaraju\u0107u dr\u017eavnu podr\u0161ku za o\u010duvanje i razvoj srpskog nacionalnog identiteta. Ponovi\u0107u i ovog puta – nemam ni\u0161ta protiv postojanja, rada i djelovanja SNS. Sna\u017eno podr\u017eavam sve nacionalne manjinske savjete. Ali SNS je du\u017ean poraditi na svom legitimitetu prije svega zato \u0161to se mora jasno legitimisati pred dr\u017eavnim organima kao klju\u010dno tijelo manjinske samouprave. Ne bi bilo dobro, u praksi, da se budu\u0107e odluke crnogorskih organa, kreirane kroz saradnju sa ovim Savjetom osporavaju od strane gotovo svih parlamentarnih politi\u010dkih struktura koje okupljaju, isklju\u010divo ili izme\u0111u ostalih, pripadnike srpskog naroda u Crnoj Gori. Tako\u0111e, ne bi bilo korektno da te odluke, kreirane kroz dijalog, osporava dr\u017eava Srbija kroz njeno legitimno interesovanje za prava i polo\u017eaj onih koji je do\u017eivljavaju svojom maticom.<\/p>\n

U protivnom Vlada je, zbog svoje ozbiljnosti i sprije\u010davanja opstrukcija, du\u017ena da vodi dijalog i komunikaciju i sa svim politi\u010dkim partijama koje okupljaju pripadnike srpskog naroda i \u0161tite njegove interese.<\/p>\n

Potvrda nesporne legitimnosti SNS va\u017ena je i zbog\u00a0 definisanja statusa srpskog jezika u javnom obrazovnom sistemu i kreiranja odgovaraju\u0107e predmetne i ud\u017ebeni\u010dke politike.
\n<\/strong><\/p>\n

Pitanje ministra<\/strong><\/p>\n

Vo\u0111enje i koordiniranje politike u oblasti ljudskih i manjinskih prava, kao i bavljenje ovim pitanjima, zahtijeva odgovaraju\u0107u, \u010ditajte ve\u0107u, upu\u0107enost i posve\u0107enost resornog ministra za ljudska i manjinska prava.<\/p>\n

S po\u0161tovanjem<\/p>\n

mr Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107<\/strong>
\nistra\u017eiva\u010d kr\u0161enja ljudskih prava<\/p>\n

Nerpomena: Naslov je dao PCNEN<\/span><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Inicijativa Aleksandra Sa\u0161e Zekovi\u0107a, upu\u0107ena potpredsjedniku Vlade Crne Gore Du\u0161ku Markovi\u0107u<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-56713","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56713"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56713\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}