![\\\"Foto](\\\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/57\/spas_eura.jpg\\\")
<\/p>\n<\/p>\n
Lideri zemalja eurozone su se saglasili na samitu Briselu o novom zajmu Gr\u010dkoj, s tim što se po prvi put ra\u010duna i na pomo\u0107 privatnih zajmodavaca, uklju\u010duju\u0107i banke, koje \u0107e Gr\u010dkoj dati povoljnije uslove otplate.<\/p>\n
Dogovor 17 zemalja eurozone, postignut kasno sino\u0107, uklju\u010duje, tako\u0111e, pomo\u0107 Me\u0111unarodnog monetarnog fonda.<\/p>\n
Drugi paket pomo\u0107i Gr\u010dkoj, koji bi trebao da zaustavi dalje širenje du\u017eni\u010dke krize, predvi\u0111a znatno smanjenje njenog duga te produ\u017eavanje roka otplate zajmova sa sedam i po na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 odsto.<\/p>\n
Novi program pomo\u0107i za Gr\u010dku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od \u010dega \u0107e 109 milijardi osigurati EU i Me\u0111unarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.<\/p>\n
Francuski predsjednik Nikolas Sarkozi je kazao da \u0107e privatni kreditori tokom 30 godina ulo\u017eiti ukupno 135 milijardi dolara u Gr\u010dku. Uklju\u010divanje privatnih zajmodavaca u obezbje\u0111ivanju pomo\u0107i Gr\u010dkoj bila je jedna od mu\u010dnijih tema za raspravu.<\/p>\n
Francuska i Evropska centralna banka (ECB) su bile protiv toga, strahuju\u0107i da bi to moglo rasplamsati evropsku bankarsku krizu, gurnuti Španiju a mogu\u0107e i Italiju u nevolje, pa \u010dak doveesti u opasnost i solventnost same ECB.<\/p>\n
Njema\u010dka je, pak, insistirala na tome da privatni sektor ponese dio tereta.<\/p>\n
Tri mogu\u0107nosti <\/strong><\/p>\n Privatnom sektoru, bankama, osiguravaju\u0107im društvima i investicionim fondovima, ponu\u0111enu su tri mogu\u0107e opcije u\u010deš\u0107a u paketu pomo\u0107i, a svaka od njih predvi\u0111a djelimi\u010dnu nesposobnost otplate dugova, o \u010demu se u EU dosad kategori\u010dki odbijalo razmišljati.<\/p>\n Prva je opcija otkup gr\u010dkih dr\u017eavnih obveznica. Evropski krizni fond (EFSF) bi posudio novac Gr\u010dkoj koja bi ga onda koristila za otkup svojih obveznica po tr\u017eišnoj vrijednosti, koja sada iznosi oko polovine njihove nominalne vrijednosti. Na ovaj na\u010din bi bio znatno smanjen gr\u010dki dug, ali je pitanje ho\u0107e li to biti dovoljno, jer privatni sektor dr\u017ei oko 190 od 350 milijardi eura gr\u010dkog duga. <\/p>\n Prema procjenama analiti\u010dara, gr\u010dki dug trebao bi se dugoro\u010dno smanjiti na 80 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) da bi bio odr\u017eiv. On danas iznosi 150 odsto BDP, prenosi Business.hr.<\/p>\n Budu\u0107i da bi banke u svom slu\u010daju dosta izgubile, vjerovatno bi se pokazala potreba da ih EFSF rekakapitalizuje, a bonitetske agencije bi proglasile djelimi\u010dnu nesposobnost Gr\u010dke da otpla\u0107uje svoje dugove, što bi moglo destabilizovati finacijska tr\u017eišta, koje sobom nosi teško predvidljive rizike za cijeli evropski financijski sistem.<\/p>\n Druga opcija predvi\u0111a da se privatnim investitorima da odre\u0111eno vrijeme da zamijene gr\u010dke obveznice za nove vrijednosne papire koji bi imali du\u017ei rok otplate, pri \u010demu banke tra\u017ee da nove gr\u010dke obveznice imaju najve\u0107i mogu\u0107i kreditni rejting AAA, što bi mogao garantovati EFSF. I ova opcija, vjerovatno, uklju\u010duje potrebu rekapitalizacije gr\u010dkih banaka, a bonitetske agencije bi proglasile djelimi\u010dnu nesposobnost otplate duga.<\/p>\n Tre\u0107a opcija predvi\u0111a da privatni investitori dobrovoljno prihvate izlo\u017eenost gr\u010dkom dugu, kupovanjem novih obveznica nakon što postoje\u0107e obveznice dospiju na naplatu. I ova opcija, tako\u0111e, uklju\u010duje djelimi\u010dnu nesposobnost otplate dugova.<\/p>\n Pitanje interesa, a ne solidarnosti<\/strong><\/p>\n Lideri zemalja eurozone, \u010delnici EU i vode\u0107i evropski bankari su po\u010deli danas popodne u Briselu vanredni sastanak kako bi se dogovorili o novom paketu pomo\u0107i za Gr\u010dku, ali i kako bi odbranili eurozonu od, kako mnogi ocjenjuju, najve\u0107e krize do sad. <\/p>\n Prema prvim nezvani\u010dnim podacima, lideri eurozone ve\u0107 su se dogovorili oko smanjivanja intersnih kamatnih stopa i produ\u017eetka prispje\u0107a dugovanja za zamlje u du\u017eni\u010dkim krizama, kao što su Gr\u010dka, Portugalija i Irska.<\/p>\n Spašavanje eura nije samo pitanje solidarnosti ili dobro\u010dinstva, to je i pitanje interesa, izme\u0111u ostalog je napisao Josef Štiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Univerzitetu Kolumbija u komentaru za International Herald Tribune<\/em> .<\/p>\n Francuska i Njema\u010dka postigle sporazum<\/strong><\/p>\n Njema\u010dka i Francuska su prevladale razlike i pred sastanak u Briselu usaglasile stavove o tome kako \u0107e Evropa pomo\u0107i Gr\u010dkoj i boriti se protiv širenja du\u017eni\u010dke krize, ali detalji sporazuma nijesu poznati.<\/p>\n Do dogovora dvije najve\u0107e evropske ekonomije došlo je nakon sedam sati razgovora, a pod pritikom o\u010dekivanja sporazuma koji bi podigao povjerenje investitora i zaustavio potrese na financijskom tr\u017eištu.<\/p>\n Prvi paket pomo\u0107i Gr\u010dkoj, vrijedan 110 milijardi eura, odobrili su prošle godine Evropska unija i Me\u0111unarodni monetarni fond.<\/p>\n Predsjednik EU Herman van Rompej ne bi sazvao samit da nema dovoljne naznake velikih zemalja, prije svega Njema\u010dke, da na stolu ima dovoljno elemenata za pregovore, kazao je za AFP evropski izvor blizak pregovorima. Me\u0111utim, on je ukazao i na to da je neophodno prevazi\u0107i nesuglasice izme\u0111u Njema\u010dke i Evropske centralne banke, ali i me\u0111u drugim zemljama \u010dlanicama.<\/p>\n Francuska je izrazila umjereni optimizam u pogledu pronala\u017eenja rješenja. "Svaki put kada je Evropa, od po\u010detka krize, našla u \u0107orsokaku, uspjela je da prona\u0111e na\u010din da bude solidarna i da prona\u0111e rješenja, kazala je portparolka francuske vlade i ministarka za bud\u017eet Valeri Pekres (Valerie Pecresse), prenio je portalk EurActiv. Ona je ocijenila da su pozitivan signal izjave njema\u010dke kancelarke Angele Merkel da \u017eeli da se u \u010detvrtk postigne konkretan rezultat.<\/p>\n Liderka najve\u0107e privrede euro zone i najve\u0107eg finansijera Unije je kazala tokom vikenda da je uslovila svoje uceš\u0107e na samitu postizanjem konkretnih rezultata. Ona je podsjetila da tra\u017ei da u izvla\u010denju Gr\u010dke iz krize u\u010destvuju i privatni investitori. To je glavna ta\u010dka sporenja sa Evropskom centralnom bankom i nekim \u010dlanicama euro zone. Merkel nije isklju\u010dila ni mogu\u0107nost uvo\u0111enja poreza za banke kojim bi one doprinijele rješavanju krize u Gr\u010dkoj. <\/p>\n Merkel, tako\u0111e, ne isklju\u010duje restrukturiranje gr\u010dkog duga, \u010demu se Evropska centralna banka tako\u0111e protivi, kao i neke zemlje \u010dlanice.<\/p>\n Gr\u010dka \u0107e morati da bankrotira<\/strong><\/p>\n Kenet Erou, profesor ekonomije (Stenford) u penziji i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, u intervjuu za Doj\u010de vele ka\u017ee da \u0107e Gr\u010dka morati da bankrotira, jer njen dug ionako ve\u0107 otpla\u0107uju druge evropske zemlje.<\/p>\n "Moj utisak je da \u0107e Gr\u010dka morati da bankrotira. Taj dug otpla\u0107uju druge evropske zemlje, Njema\u010dka i Francuska, i takva situacija je neodr\u017eiva. Oni \u0107e morati da bankrotiraju u vidu nekog reprogramiranja dugova – mo\u017eete da upotrijebite i bilo koji drugi termin koji ljepše zvu\u010di. Mo\u017eda se varam kada je o veli\u010dinama rije\u010d, ali moj utisak je da Gr\u010dka i Portugalija nijesu tako velike. Nesposobnost da se namire te obveznice jednostavno zna\u010di da se loš dug priznaje kao loš. Evropske banke nemaju baš toliko gr\u010dkih obveznica i mislim da moraju da prihvate te gubitke i najvjerovatnije to i mogu", kazao je Erou.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Lideri zemalja eurozone su se saglasili na samitu Briselu o novom zajmu Gr\u010dkoj, s tim što se po prvi put ra\u010duna i na pomo\u0107 privatnih zajmodavaca, uklju\u010duju\u0107i banke, koje \u0107e Gr\u010dkoj dati povoljnije uslove otplate.<\/p>\n Dogovor 17 zemalja eurozone, postignut kasno sino\u0107, uklju\u010duje, tako\u0111e, pomo\u0107 Me\u0111unarodnog monetarnog fonda.<\/p>\n Drugi paket pomo\u0107i Gr\u010dkoj, koji bi trebao da zaustavi dalje širenje du\u017eni\u010dke krize, predvi\u0111a znatno smanjenje njenog duga te produ\u017eavanje roka otplate zajmova sa sedam i po na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 odsto.<\/p>\n Novi program pomo\u0107i za Gr\u010dku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od \u010dega \u0107e 109 milijardi osigurati EU i Me\u0111unarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-56283","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56283"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56283\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"Foto](\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/57\/spas_eura.jpg\")
<\/p>\n