{"id":56007,"date":"2010-08-11T22:20:34","date_gmt":"2010-08-11T22:20:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=56007"},"modified":"2010-08-11T22:20:34","modified_gmt":"2010-08-11T22:20:34","slug":"radioaktivni-pozari-u-rusiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/08\/11\/radioaktivni-pozari-u-rusiji\/","title":{"rendered":"Radioaktivni po\u017eari u Rusiji"},"content":{"rendered":"<p><em><img height=\\\"123\\\" alt=\\\"Ilustracija\\\" hspace=\\\"2\\\" src=\\\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/ilustrac\/pozar.jpg\\\" width=\\\"180\\\" align=\\\"left\\\" vspace=\\\"1\\\" border=\\\"0\\\" \/><\/em> <\/p>\n<p>Ruske vlasti su potvrdile danas da su po\u017eari zahvatili i &scaron;ume zaga\u0111enim radijacijom poslije eksplozije reaktora u \u010cernobilju 26. aprila 1986. godine, ali tvrde da je nivo radijacije u Moskvi normalan.<\/p>\n<p><em>Grinpis (Greenpeace),<\/em> me\u0111unarodno udru\u017eenje ekolo&scaron;kih aktivista, je objavio kartu iz koje se vidi da je po\u017ear po\u010deo upravo iz zaga\u0111enih &scaron;uma. Na karti koja je ura\u0111ena 9. avgusta jasno se vidi da na zaga\u0111enim teritorijama ima 20 po\u017eara, me\u0111u kojima i tri na veoma zaga\u0111enim. <\/p>\n<p><em><br \/><\/em>Ruski ministar za krizne situacije Sergej &Scaron;oigu je ju\u010de bio neuobi\u010dajeno otvoren, rekav&scaron;i da u regionu Brjansk postoji pove\u0107ana opasnost da se zapale zemlji&scaron;te i &scaron;uma koji su kontaminirani u nuklearnoj katastrofi u \u010cernobilu.<\/p>\n<p>&quot;U slu\u010daju da se na tom prostoru pro&scaron;iri po\u017ear, oslobodi\u0107e se ne samo uobi\u010dajeni zaga\u0111iva\u010di nego i radiaoktivni elementi. Upravo zato smo pove\u0107ali nadzor nad tim prostorom&quot;, kazao je &Scaron;ojgu. <\/p>\n<p>Nije potrebno puno da se kontaminirano zemlji&scaron;te zapali. Dovoljna je samo refleksija sa nekog stakla ili neoprezno odba\u010dena upaljena cigareta. Rizik je ogroman, ka\u017ee Nikolaj &Scaron;matkov iz Svjetskog fonda za za&scaron;titu prirode, prenosi Doj\u010de vele.<\/p>\n<p>&nbsp;&quot;Radioaktivne \u010destice se dugo zadr\u017eavaju u &scaron;umama. Naj\u010de&scaron;\u0107e se nalaze u suvom drve\u0107u, slomljenim granama, tresetu ili borovim iglicama, koje se skupljaju po zemlji. Sav taj meterijal je lako zapaljiv&quot;, rekao je &Scaron;matkov.<\/p>\n<p>Putem dima radioaktivne materije, poput cezijuma 137, koji se nalazi na &scaron;umskom zemlji&scaron;tu i veoma sporo prodire u dublje slojeve zemlje, mogu se di\u0107i u vazduh.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>&quot;Ozra\u010dene &scaron;ume moraju biti pod neprestanim vi&scaron;egodi&scaron;njim nadzorom. Neophodno je prona\u0107i razumne mjere za&scaron;tite od po\u017eara. Ove &scaron;ume ni u kom slu\u010daju ne smiju da se zapale. Radioaktivne \u010destice moraju ostati na zemlji&quot;, upozorava &Scaron;matkov.<\/p>\n<p>Iskustvo pokazuje, navodi DW, da se oblaci pepela, prouzrokovani po\u017earom, rijetko popnu tako visoko da bi vjetar mogao da ih odnese do srednje Evrope, ali je to slaba utjeha za trome\u0111u Rusije, Ukrajine i Belorusije, koje su ve\u0107 pogo\u0111ene katastrofom u \u010cernobilu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"123\" alt=\"Ilustracija\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/ilustrac\/pozar.jpg\" width=\"180\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/><\/em> <\/p>\n<p>Ruske vlasti su potvrdile danas da su po\u017eari zahvatili i &scaron;ume zaga\u0111enim radijacijom poslije eksplozije reaktora u \u010cernobilju 26. aprila 1986. godine, ali tvrde da je nivo radijacije u Moskvi normalan.<\/p>\n<p><em>Grinpis (Greenpeace),<\/em> me\u0111unarodno udru\u017eenje ekolo&scaron;kih aktivista, je objavio kartu iz koje se vidi da je po\u017ear po\u010deo upravo iz zaga\u0111enih &scaron;uma. Na karti koja je ura\u0111ena 9. avgusta jasno se vidi da na zaga\u0111enim teritorijama ima 20 po\u017eara, me\u0111u kojima i tri na veoma zaga\u0111enim. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-56007","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56007"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56007\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}