{"id":55945,"date":"2010-05-27T11:26:54","date_gmt":"2010-05-27T11:26:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=55945"},"modified":"2010-05-27T11:26:54","modified_gmt":"2010-05-27T11:26:54","slug":"ai-mocne-zemlje-iznad-zakona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/05\/27\/ai-mocne-zemlje-iznad-zakona\/","title":{"rendered":"AI: Mo\u0107ne zemlje iznad zakona"},"content":{"rendered":"<p><img height=\\\"177\\\" alt=\\\" \\\" hspace=\\\"2\\\" src=\\\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/ilustrac\/ai.jpg\\\" width=\\\"180\\\" align=\\\"left\\\" vspace=\\\"1\\\" border=\\\"0\\\" \/>Sistem me\u0111unarodne pravde ne funkcioni&scaron;e, glavni je zaklju\u010dak ovogodi&scaron;njeg izvje&scaron;taja Amnesti Interne&scaron;enala (<em><a href=\\\"http:\/\/www.amnesty.org\/\\\">Amnesty International<\/a><\/em>). Ova ugledna svjetska organizacija za za&scaron;titu ljudskih prava je osudila SAD, Rusiju i Kinu zbog nedovoljne borbe u za&scaron;tite ljudskih prava. <\/p>\n<p>&quot;Na&scaron; izvje&scaron;taj pokazuje da mo\u0107ne zemlje stavljaju sebe iznad zakona i &scaron;tite svoje saveznike, a pravda se sprovodi kada je prihvatljiva. Jedan od pokazatelja koliko su zemlje posve\u0107ene pravnom sistemu je i pristupanje Me\u0111unarodnom krivi\u010dnom sudu. Od svih zemalja, sedam to tek treba da uradi. To su SAD, Kina, Rusija, Turska, Indija, Indonezijai Saudijska Arabija&quot;, obja&scaron;njava Klaudio Kordone, vr&scaron;ilac du\u017enosti generalnog sekretara AI.<\/p>\n<p>AI je apelovao na zemlje Grupe 20 da budu primjer za ugled i da podr\u017ee Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud prihvataju\u0107i njegovu nadle\u017enost. <\/p>\n<p>Kordone ka\u017ee da postoje vlade koje se postavljaju iznad zakona tako &scaron;to ne prihvataju nadle\u017enost Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda ili time &scaron;to &scaron;tite svoje saveznike od me\u0111unarodne pravde. <\/p>\n<table style=\"height: 386px; border-width: 3px; border-color: #cccc99\" width=\"264\" align=\"right\" border=\"3\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p align=\"center\"><strong><a href=\"http:\/\/thereport.amnesty.org\/sites\/default\/files\/AIR2010_AZ_EN.pdf#page=177\">Sloboda izr\u017eavanja ugro\u017eena u Crnoj Gori<\/a><\/strong><\/p>\n<p>AI je ocijenila da je sloboda izra\u017eavanja u Crnoj Gori dovedena u pitanje prijetnjama, kaznama i nerije&scaron;enim politi\u010dkim ubistvima.<\/p>\n<p>U izvje&scaron;taju je pomenut slu\u010daja fizi\u010dkog napada na novinare dnevnika Vijesti od strane gradona\u010delnika Podgorice Miomira Mugo&scaron;e, njegovog sina i voza\u010da, i napomenuto da nema pomaka u istrazi napada na novinara Mladena Stojovi\u0107a.<\/p>\n<p>AI podsje\u0107a i da u slu\u010daju ubistva direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Du&scaron;ka Jovanovi\u0107a nema drugih osumnji\u010denih niti optu\u017eenih, osim Damira Mandi\u0107a. <\/p>\n<p>U izvje&scaron;taju se napominje i da nije napredovala istraga u slu\u010daju ubistva Sr\u0111ana Voji\u010di\u0107a, tjelohranitelja knji\u017eevnika Jevrema Brkovi\u0107a.<\/p>\n<p>AI navodi i da je premijer Milo \u0110ukanovi\u0107 javno kritikovao nevladine organizacije i nezavisne novinare koji su ka\u017enjavani.<\/p>\n<p>U izvje&scaron;taju je re\u010deno da je romska populacije i dalje diskriminisana, te da je Crna Gora i dalje tranzitna zemlja za trafikovane \u017eene, koja nije uspjela da osudi trafikante i identifikuje \u017ertve.<\/p>\n<p>AI je zapazila odre\u0111eni napredak u procesuiranju ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&quot;Posebno smo istakli dva slu\u010daja. Prvi je &Scaron;ri Lanka poslije rata izme\u0111u vlade i Tamilskih tigrova, kada Kolombo nije ni sproveo sopstvenu, niti dozvolio me\u0111unarodnu istragu o pona&scaron;anju svojih vojnika prema Tamilima. Drugi slu\u010daj je rat u pojasu Gaze. Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava je, po obi\u010daju, tra\u017eio samo istragu o navodnim zlo\u010dinima Izraelaca, dok je Savjet bezbjednosti UN, tako\u0111e po obi\u010daju, za&scaron;titio Izrael od ozbiljnijih kritika. Dobra vijest je to da je sudija Ri\u010dard Goldstoun, kome je bila povjerena istraga, samostalno pro&scaron;irio svoj mandat i ispitao je navodne zlo\u010dine obje strane u tom sukobu&quot;, prenosi BBC. <\/p>\n<p>Kordone navodi i slu\u010daj sudanskog predsjednika, Omara al Ba&scaron;ira, koji upravo 27. maja pola\u017ee zakletvu za novi predsjedni\u010dki mandat, iako je pred Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom optu\u017een za ratne zlo\u010dine u Darfuru.<\/p>\n<p>&quot;Jako nam je \u017eao &scaron;to je Afri\u010dka unija zauzela tako \u010dvrst stav kojim je fakti\u010dki za&scaron;titila predsjednika al Ba&scaron;ira i sprije\u010dila njegovo izru\u010denje Me\u0111unarodnom krivi\u010dnom sudu. To je posebno iznena\u0111uju\u0107e s obzirom na to da su afri\u010dke zemlje imale posebno veliku ulogu u formiranju Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda. Dobra vijest je da su se neke dr\u017eave, na primjer Ju\u017ena Afrika i Bocvana, ipak distancirale od takvog stava Afri\u010dke unije, &scaron;to bi moglo da navede i druge zemlje da u\u010dine isto&quot;. <\/p>\n<table style=\"height: 113px; border-width: 2px; border-color: #cccc99\" width=\"300\" align=\"left\" border=\"2\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Rastu ksenofobija, rasizam i netolerancija<\/strong><\/p>\n<p>U svom godi&scaron;njem izve&scaron;taju koji obuhvata stanje u 159 zemalja, AI je upozorio na rast ksenofobije, rasizma i netolerancije, posebno u Evropi i Aziji.<\/p>\n<p>U izvje&scaron;taju AI se navodi da se da je tokom 2009. godine mu\u010denja i drugog maltretiranja ljudi bilo u najmanje 111 zemlja, da je nepravednih su\u0111enja bilo u najmanje 55 dr\u017eava, te da je sloboda govora i izra\u017eavanja ograni\u010davana u najmanje 96 zemalja.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Aktuelni &scaron;ef organizacije AI ka\u017ee da pritisak u pravcu po&scaron;tovanja ljudskih prava treba da ide iz svih pravaca, a ne samo iz UU i njenih agencija, kao &scaron;to su Savjet za ljudska prava i Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud. <\/p>\n<p>&quot;Izme\u0111u ostalog, \u017eelimo da apelujemo na zemlje Grupe 20, koje tvrde da imaju vode\u0107u ulogu u svijetu, da potpi&scaron;u konvenciju o Me\u0111unarodnom krivi\u010dnom sudu i da prihvate njegovu nadle\u017enost. Istovremeno, od njih tra\u017eimo da aktiviraju i druga oru\u0111a kojim bi ljudi, kao &scaron;to su predsjednik al Ba&scaron;ir, mogli da budu izvedeni pred lice pravde. Jedan primjer toga bio bi da usvoje zakone, koji ve\u0107 postoje u 45 dr\u017eava, kojim bi dozvolili su\u0111enje osobama koje su optu\u017eene za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti pred sopstvenim sudovima&#8230;i to bez obzira gdje je zlo\u010din po\u010dinjen&quot;, ka\u017ee za BBC Kordone. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"177\" alt=\" \" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/ilustrac\/ai.jpg\" width=\"180\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>Sistem me\u0111unarodne pravde ne funkcioni&scaron;e, glavni je zaklju\u010dak ovogodi&scaron;njeg izvje&scaron;taja Amnesti Interne&scaron;enala (<em><a href=\"http:\/\/www.amnesty.org\/\">Amnesty International<\/a><\/em>). Ova ugledna svjetska organizacija za za&scaron;titu ljudskih prava je osudila SAD, Rusiju i Kinu zbog nedovoljne borbe u za&scaron;tite ljudskih prava. <\/p>\n<p>&quot;Na&scaron; izvje&scaron;taj pokazuje da mo\u0107ne zemlje stavljaju sebe iznad zakona i &scaron;tite svoje saveznike, a pravda se sprovodi kada je prihvatljiva. Jedan od pokazatelja koliko su zemlje posve\u0107ene pravnom sistemu je i pristupanje Me\u0111unarodnom krivi\u010dnom sudu. Od svih zemalja, sedam to tek treba da uradi. To su SAD, Kina, Rusija, Turska, Indija, Indonezijai Saudijska Arabija&quot;, obja&scaron;njava Klaudio Kordone, vr&scaron;ilac du\u017enosti generalnog sekretara AI.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-55945","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55945"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55945\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}