{"id":55832,"date":"2009-12-09T11:18:59","date_gmt":"2009-12-09T11:18:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=55832"},"modified":"2009-12-09T11:18:59","modified_gmt":"2009-12-09T11:18:59","slug":"razdor-na-samitu-u-kopenhagenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/12\/09\/razdor-na-samitu-u-kopenhagenu\/","title":{"rendered":"Razdor na samitu u Kopenhagenu?"},"content":{"rendered":"

\\\"Dokumenti koji su procurili u javnost sa samita UN o klimi otkrivaju razdor izme\u0111u industrijskih sila i zemalja u razvoju, koji dovodi u pitanje mogu\u0107nost sklapanja novog sporazuma. Aktivisti ka\u017eu da nacrt teksta koji je, kao doma\u0107in, predlo\u017eila Vlada Danske, dovodi siromašne zemlje u podre\u0111en polo\u017eaj, prenosi BBC<\/em>.<\/p>\n

Predlogom je predvi\u0111eno da sva pitanja budu riješena u okviru jedinstvenog novog sporazuma, dok se u alternativnom tekstu zemalja u razvoju tra\u017ei produ\u017eenje Protokola iz Kjota.<\/p>\n

Manja grupa klju\u010dnih zemalja razgovarala je prošle sedmice o danskom predlogu i alternativnom tekstu Brazila, Ju\u017enoafri\u010dke Republike, Indije i Kine.<\/p>\n

Danski prijedlog nije bio poznat dok ga  na svom internet sajtu nije objavio list Gardijan<\/em>.<\/p>\n

Dokument pokazuje da su bogate zemlje i dr\u017eave u razvoju podijeljene u vezi sa pitanjima nivoa smanjenja štetnih emisija u zemljama u razvoju, odre\u0111ivanja datuma nakon kojeg emisije moraju da budu umanjene i oblika samog sporazuma.<\/p>\n

Zemlje u razvoju \u017eele da njihov doprinos bude regulisan produ\u017eenjem Protokola iz Kjota, a danskim nacrtom predvi\u0111eno je sklapanje jedinstvenog novog globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena. <\/p>\n

Kopenhagen: Najtoplija decenija u proteklih 160 godina<\/strong> (08. Dec 2009, 20:01)<\/p>\n

Zvani\u010dnici Svjetske meteorološke organizacije (SMO) rekli su u\u010desnicima klimatskog samita u Kopenhagenu da je ova decenija bila najtoplija u proteklih 160 godina, od kako se vodi evidencija o prosje\u010dnoj temperaturi, prenosi BBC. <\/p>\n

Predstavnici SMO i Britanskog meteorološkog zavoda su predstavili podatke koji govore o stalnom pove\u0107anju prosje\u010dne temperature na Zemlji u posljednjih 40 godina. <\/p>\n

Razgovori o kretanju prosje\u010dne temperature vo\u0111eni su i tokom nedavne kontroverze oko sadr\u017eaja elektronske prepiske britanskih nau\u010dnika o ljudskom faktoru kao uzroku klimatskih promjena. <\/p>\n

Me\u0111utim, zvani\u010dnici SMO ka\u017eu da se Zemlja "bez ikakve sumnje zagrijava". <\/p>\n

Samit u Kopenhagenu o klimi<\/strong> (video) –  07. Dec 2009, 13:55<\/p>\n

U Kopenhagenu je danas po\u010dela Me\u0111unarodna konferencija<\/a> UN posve\u0107ena klimatskim promjenama, na kojoj u\u010destvuju i predstavnici Crne Gore. <\/p>\n

Predsjedavaju\u0107a konferencije, koja je okupila 192 zemlje, Koni Hedegard rekla je da je za postizanje sporazuma klju\u010dno nala\u017eenje na\u010dina za prikupljanje i usmjeravanje javnih i privatnih sredstava ka siromašnim zemljama, kako bi im se pomoglo u borbi sa posljedicama klimatskih promjena.<\/p>\n

"Ovo je naša prilika. Ako je propustimo, moglo bi da pro\u0111e mnogo godina prije nego što nam se pru\u017ei nova i bolja. Ako nam se ikad pru\u017ei", rekla je novoimenovana evropska komesarka i bivša danaska ministarka klime Koni Hedegard.<\/p>\n

Svjetski lideri moraju da iskoriste do sada nezabilje\u017eenu podršku kako bi napravili odlu\u010duju\u0107e korake u borbi protiv klimatskih promjena, izjavio je ju\u010de šef Okvirne konvencije UN za klimatske promjene Ivo de Bur. On je pozvao dr\u017eave da na samitu "pru\u017ee sna\u017ean i dugoro\u010dan odgovor na izazove klimatskih promjena".<\/p>\n

"Nikada za 17 godina pregovora o klimi toliko mnogo razli\u010ditih dr\u017eava nije dalo \u010dvrsta obe\u0107anja", rekao je de Bur, dodaju\u0107i da je takva podrška "nezabilje\u017eena".<\/p>\n

Svjetska slu\u017eba BBC je objavila rezultate istra\u017eivanja prema kojem 64 posto stanovnika na planeti smatra da su klimatske promjene izuzetno ozbiljan problem. <\/p>\n

To je za 20 posto više ljudi nego u anketi sprovedenoj prije 10 godina.<\/p>\n

Istra\u017eivanje pokazuje da vlade zemalja širom svijeta imaju podršku 60 posto populacije da potroše više novca kako bi se uhvatile u koštac sa ovim problemom. <\/p>\n

Prema istra\u017eivanju BBC, u SAD i Kini, koje su dva najve\u0107a zagadjiva\u010da na planeti, zabrinutost stanovništva zbog klimatskih promjena je opala. <\/p>\n

Zvani\u010dnici UN poru\u010duju da emisije štetnih gasova u atmosferu mora da bude smanjena kako bi bila izbjegnuta opasnost od porasta temperature na Zemlji, a BBC podsje\u0107a da izme\u0111u dva bloka zemalja i dalje postoje razlike u pristupu rješenju problema globlanog otopljavnja. <\/p>\n

Zemlje u razvoju insistiraju na tome da industrijalizovane dr\u017eave pred sebe postave još više ciljeve za smanjenje emisije štetnih gasova i obave\u017eu se da \u0107e ispuniti obe\u0107anja koja se odnose na nov\u010dana davanja. <\/p>\n

S druge strane, bogate zemlje tvrde da bi novi sporazum morao da sadr\u017ei i odre\u0111ena ograni\u010denja emisije ugljendioksida u ve\u0107im zemljama u razvoju, jer su one trenutno i ve\u0107i zaga\u0111iva\u010di.<\/p>\n

Samit je po\u010deo filmom o katastrofalnim posljedicama u koliko se ne obuzda globalno zagrijavanje<\/em><\/p>\n

<\/embed><\/object><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"Dokumenti koji su procurili u javnost sa samita UN o klimi otkrivaju razdor izme\u0111u industrijskih sila i zemalja u razvoju, koji dovodi u pitanje mogu\u0107nost sklapanja novog sporazuma. Aktivisti ka\u017eu da nacrt teksta koji je, kao doma\u0107in, predlo\u017eila Vlada Danske, dovodi siromašne zemlje u podre\u0111en polo\u017eaj, prenosi BBC<\/em>.<\/p>\n

Predlogom je predvi\u0111eno da sva pitanja budu riješena u okviru jedinstvenog novog sporazuma, dok se u alternativnom tekstu zemalja u razvoju tra\u017ei produ\u017eenje Protokola iz Kjota.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-55832","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55832"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55832\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}