{"id":55687,"date":"2009-06-04T18:18:26","date_gmt":"2009-06-04T18:18:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=55687"},"modified":"2009-06-04T18:18:26","modified_gmt":"2009-06-04T18:18:26","slug":"zavrsen-samit-usvojena-deklaracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/06\/04\/zavrsen-samit-usvojena-deklaracija\/","title":{"rendered":"Zavr\u0161en samit, usvojena deklaracija"},"content":{"rendered":"

\\\"SamitZemlje jugoisto\u010dne Evrope nastoja\u0107e da brigu o kulturnom naslje\u0111u uvrste u prioritete dr\u017eavnih politika i promovisa\u0107e dijalog kao osnovu dalje saradnje, zapisano je u Deklaraciji*<\/strong> usvojenoj na Samitu šefova dr\u017eava Jugoisto\u010dne Evrope. <\/p>\n

U danas na Cetinju usvojenom dokumentu istaknut je zna\u010daj promovisanja odr\u017eivog razvoja i uloge koju u svakoj razvojnoj strategiji mora imati kulturna baština, posebno u okvirima turisti\u010dkog razvoja. <\/p>\n

Predsjednici dr\u017eava regiona obavezali su se da \u0107e unaprje\u0111ivati kulturnu saradnju i doprinositi poštovanju i toleranciji me\u0111u ljudima.<\/p>\n

\"VladinSamit predsjednika dr\u017eava Jugoisto\u010dne Evrope Raznolikost kulturne baštine-upravljanje i turisti\u010dka promocija<\/em> odr\u017ean je danas u Vladinom domu na Cetinju, pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovi\u0107a, a u saradnji sa UNESCO-om i Savjetom Evrope. <\/p>\n

Predsjednik Vujanovi\u0107 se ju\u010de sastao<\/a> sa nekime od u\u010desnika skupa, koji su doputovali ranije i odsjeli u budvanski hotel Avala.<\/em><\/p>\n

Samit je, kako je najavljeno, promovisao vrijednost dijaloga kultura i civilizacija kao osnovu zajedni\u010dkog razumijevanja i partnerstva. <\/p>\n

U\u010desnici samita bili su predsjednici dr\u017eava regiona: Albanije-Bamir Topi, Bugarske-Georgi Parvanov, Hrvatske-Stjepan Mesi\u0107, Makedonije-\u0110or\u0111e Ivanov, Srbije- Boris Tadi\u0107, Slovenije-Danilo Tirk, kao i predsjedavaju\u0107i Predsjedništva Bosne i Hercegovine-Nebojša Radmanovi\u0107. U radu skupa u\u010destvova\u0107e i generalni direktor UNESCO-a Koi\u010diro Macura i generalni sekretar SE Teri Dejvis. <\/p>\n

Predsjednik Kosova nije pozvan na Cetinje<\/strong> (03. Jun 2009, 11:45)<\/p>\n

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiju nije pozvan na samit dr\u017eava jugoisto\u010dne Evrope koji \u0107e sjutra biti odr\u017ean u Cetinju, prenosi Tanjug pisanje prištinskog lista Ekspres<\/em>. \"Fatmir<\/p>\n

Na zvani\u010dnom veb sajtu<\/a> predsjednika Crne Gore ne pominje se ime predsjednika Kosova. Navedena su imena ostalih sedam predsjednika dr\u017eava regiona. Na spisku u\u010desnika su predsjednici Albanije, Bugarske, BiH, Makedonije, Srbije, Slovenije i Crne Gore. <\/p>\n

Zvani\u010dnici kosovskog predsjedništva znaju da sastanak na Cetinju organizuje UNESCO i da je to razlog što predsjednik Sejdiju nije pozvan. <\/p>\n

"UNESKO je dio Ujedinjenih nacija, koje imaju neutralan stav prema nezavisnosti Kosova", rekao je portparol kosovskog predsjednika D\u017eavit Be\u0107iri. <\/p>\n

Na zvani\u010dnom veb sajtu crnogorskog predsjednika piše da je Filip Vujanovi\u0107 pokrovitelj skupa, koji je organizovan u saradnji sa UNESCO-om i Savjetom Evrope. <\/p>\n

Vlada Crne Gore je zvani\u010dno priznala Kosovo 9. oktobra prošle godine.<\/a><\/p>\n

\n

*Tekst Deklaracije "Upravljanje raznolikoš\u0107u kulturne baštine i njeno promovisanje u turisti\u010dke svrhe", koja je usvojena na Samitu predsjednika dr\u017eava Jugoisto\u010dne Evrope, Cetinje, 4.6.2009. <\/strong><\/p>\n

Mi, predsjednici dr\u017eava i drugi visoki zvani\u010dnici Jugoisto\u010dne Evrope, sastaju\u0107i se na Cetinju 3. do 4. juna 2009. godine, na Regionalnom forumu Jugoisto\u010dne Evrope "Upravljanje raznovrsnom kulturnom baštinom i njeno promovisanje u turisti\u010dke svrhe", u organizaciji predsjednika Crne Gore gospodina Filipa Vujanovi\u0107a, generalnog direktora UNESCO-a gospodina Koichira Matsuure i generalnog sekretara Vije\u0107a Evrope gospodina Terryja Davisa, <\/em><\/p>\n

Potvr\u0111uju\u0107i predanost idealima i principima definisanim u Povelji Ujedinjenih nacija, Ustavu UNESCO-a, Statutu Vije\u0107a Evrope, Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,<\/em><\/p>\n

Okupljeni s ciljem promovisanja politike odr\u017eivog upravljanja i razumijevanja raznovrsnih uloga kulturne baštine, te njenog zna\u010daja za razvoj i promovisanje turizma, koji prevazilazi granice i mo\u017ee da stvori uslove za širi oblik regionalne saradnje, <\/em><\/p>\n

Prepoznaju\u0107i zajedni\u010dku odgovornost svih struktura i subjekata društva za uspješno upravljanje kulturnom baštinom, <\/em><\/p>\n

Podsje\u0107aju\u0107i na va\u017enost o\u010duvanja i promovisanja kulturne baštine kao zna\u010dajnog elementa nacionalnog identiteta, <\/em><\/p>\n

Svjesni da kulturna raznolikost nacionalnih identiteta \u010dini osnov i predstavlja preduslov regionalne saradnje, pa tako i regionalne saradnje potrebne za o\u010duvanje kulturne baštine;<\/em><\/p>\n

Potvr\u0111uju\u0107i da upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom nekog podru\u010dja mora biti zasnovano na potpunom poznavanju njenih historijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, poznavanju specifi\u010dnih resursa odre\u0111ene oblasti, njenih osjetljivih ta\u010daka koje su podlo\u017ene prijetnjama i pritiscima, kao i mogu\u0107nosti koje mogu proiste\u0107i iz statusa zašti\u0107enosti, sa potencijalom za odr\u017eivi razvoj,<\/em><\/p>\n

Prepoznaju\u0107i ulogu koju kulturna i prirodna baština imaju u \u017eivotu i razvoju naših društava i neizmjeran potencijal odr\u017eivog kulturnog turizma u smislu upoznavanja  raznolikosti naše baštine i time i njegovanja razmjene i dijaloga me\u0111u kulturama;<\/em><\/p>\n

Tako\u0111e svjesni da turizam predstavlja instrument za o\u010duvanje i promovisanje kulturne raznolikosti, zna\u010dajan mehanizam za dijalog me\u0111u kulturama i izvor društvenog i ekonomskog razvoja;<\/em><\/p>\n

Naglašavaju\u0107i da ova deklaracija predstavlja kontinuitet Poruke o dijalogu izme\u0111u civilizacija (Ohrid, 2003), Deklaracije sa Samita o interreligijskom i interetni\u010dkom dijalogu u Jugoisto\u010dnoj Evropi (Tirana, 2004), Deklaracije o kulturnim koridorima Jugoisto\u010dne Evrope (Varna, 2005), Deklaracije o komunikaciji u oblasti baštine (Opatija, 2006), Deklaracije o kulturnoj raznolikosti kao mostu izme\u0111u kulturne baštine i kulture budu\u0107nosti (Bukurešt, Sibiu, 2007), te Deklaracije o me\u0111ukulturnim susretima o pomorskim, rje\u010dnim i jezerskim rutama Jugoisto\u010dne Evrope (Atina, 2008),<\/em><\/p>\n

Naglašavaju\u0107i, tako\u0111e, zna\u010daj kulturnih ruta, itinerera i koridora Jugoisto\u010dne Evrope, koji je istaknut u Deklaraciji iz Varne (2005) te dalje razvijen u Strategiji i Akcionom planu za kulturne koridore Jugoisto\u010dne Evrope iz Opatije (2006), sa ciljem koordinisane i koherentne promocije kulturne raznolikosti ove regije;<\/em><\/p>\n

Izra\u017eavamo posebno zadovoljstvo napretkom koji je postignut u ostvarivanju ciljeva prethodno usvojenih deklaracija i \u010dinjenicom da se ovogodišnji Samit, \u010diji je akcenat na raznolikost kulturne baštine, odr\u017eava u Crnoj Gori, koja je kao društvo utemeljena na osnovama multietni\u010dkog i multikulturalnog sklada.<\/em><\/p>\n

I<\/em><\/p>\n

Vode\u0107i se: <\/em><\/p>\n

a)       principima sadr\u017eanim u relevantnim me\u0111unarodnim instrumentima i standardima UN-a, UNESCO-a i Vije\u0107a Evrope: Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950), Konvenciji o zaštiti kulturnih dobara u slu\u010daju oru\u017eanog sukoba (1954.) sa dva protokola (1954. i 1999.); Konvenciji o sredstvima zabrane i spre\u010davanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva na kulturnim dobrima (1970.); Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.); Evropskoj kulturnoj konvenciji (1954), Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine (2001.); Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003.); Konvenciji o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza (2005.); Konvenciji o zaštiti arhitektonskog blaga Evrope (1985.); Evropskoj konvenciji o zaštiti arheološkog naslije\u0111a (revidiranoj) (1992.); Evropskoj konvenciji o pejza\u017eu (2000.); Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturne baštine za društvo (2005.);  <\/em><\/p>\n

b)      zna\u010dajem uloge me\u0111unarodnih organizacija koje u\u010destvuju na Samitu, prije svega:<\/em><\/p>\n

i.      UNESCO-a, kao faktora ja\u010danja me\u0111unarodne i regionalne saradnje, naro\u010dito kroz postavljanje niza standarda u oblasti kulture, sa posebnim osvrtom na stvaranje uslova za dijalog na osnovama poštovanja vrijednosti svih civilizacija i kultura, kao i o\u010duvanje i promovisanje vrijednosti kulturne i prirodne baštine, te podizanje svijesti naših gra\u0111ana o osna\u017eivanju razvoja kulturnog identiteta i raznolikosti, <\/em><\/p>\n

ii.      Savjeta Evrope i njegove misije u promovisanju ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, uklju\u010duju\u0107i i njegovanje svijesti o zna\u010daju evropskog kulturnog identiteta i raznolikosti zaštitom i unapre\u0111enjem kulturne baštine kroz o\u010duvanje i rehabilitaciju u okviru Regionalnog programa za kulturnu i prirodnu baštinu Jugoisto\u010dne Evrope. Kao zajedni\u010dka inicijativa sa Evropskom komisijom, ovaj integrisani pristup doprinosi društvenom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica, s ciljem poboljšanja blagostanja gra\u0111ana i boljeg razumijevanja i pomirenja izme\u0111u kultura u regiji;<\/em><\/p>\n

iii.      Evropske unije, u davanju podrške programima i inicijativama za ujedna\u010deni odr\u017eivi regionalni razvoj, te odr\u017eivost kulturne baštine Jugoisto\u010dne Evrope;<\/em><\/p>\n

II<\/em><\/p>\n

Okupljeni ve\u0107 sedmi put nad istim ciljem – ja\u010danjem regionalne saradnje, a poti\u010du\u0107i iz razli\u010ditih kulturnih miljea, kroz sopstveni primjer potvr\u0111ujemo i dokazujemo našu uvjerenost u modele multikulturalnosti kao temelja demokratskih društava,<\/em><\/p>\n

Uvjereni da prepoznavanje i priznavanje kulturne raznolikosti predstavlja zna\u010dajan instrument za poštovanje prava i sloboda pojedinca; ponovo isti\u010du\u0107i odlu\u010dnost u osna\u017eivanju ovih demokratskih na\u010dela u našim društvima, izjavljujemo: <\/em><\/p>\n

da \u0107emo, polaze\u0107i od Univerzalne deklaracije o kulturnoj raznolikosti, u kojoj su dostojanstvo, kultura i njihov me\u0111usobni dijalog, uzajamno boga\u0107enje novim spoznajama i poštovanje vrijednosti kao što su tolerancija i raznolikost, istaknuti kao najzna\u010dajnija osnova me\u0111unarodnog mira i sigurnosti, unaprijediti i ja\u010dati regionalnu i me\u0111unarodnu kulturnu saradnju, te doprinositi poštovanju me\u0111u kulturama i razumijevanju i toleranciji me\u0111u ljudima, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo nastojati da brigu o naslije\u0111u i poštovanje naslije\u0111a uvrstimo u prioritete dr\u017eavnih politika i kroz poštovanje kulturne raznolikosti promovišemo i interkulturni dijalog kao osnov naše dalje saradnje, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo biti posve\u0107eni osmišljavanju mehanizama podrške kulturnoj raznolikosti, \u010dime \u0107emo afirmisati multikulturalizam kao temelj društava koje danas predstavljamo, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo stvarati modele podrške promovisanju principa demokratije i vladavine prava kroz kulturu i slaviti kulturnu baštinu kao stjecište svih raznolikosti i iz nje u\u010diti kako nas raznolikost zbli\u017eava, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo izna\u0107i efikasne i integralne instrumente upravljanja, kako bismo osna\u017eivali blagodeti tradicije i štitili ih od nekih karakteristika globalizacije, što \u0107e nam omogu\u0107iti da se suo\u010dimo sa budu\u0107im izazovima, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo raditi na ja\u010danju svijesti o zna\u010daju kulturne i prirodne baštine i o\u010duvanju integriteta i autenti\u010dnosti vrijednosti zašti\u0107enog dobra i njegove sredine u interesu svih, budu\u0107i da ono predstavlja va\u017ean resurs za odr\u017eivi razvoj cijele zajednice, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo osigurati da razvoj zašti\u0107enih podru\u010dja i neposrednog okru\u017eenja bude adekvatno planiran, usmjeravan i kontrolisan i utemeljen na viziji dugoro\u010dnog razvoja, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo promovisati izradu participatornih planova za upravljanje mjestima kulturne baštine i zašti\u0107enim cjelinama, uklju\u010duju\u0107i i politiku i praksu za odr\u017eivo upravljanje posjetama ovim lokacijama, \u010dime \u0107e se definisati strateški pristup za zaštitu, valorizaciju i prezentaciju istorijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti kulturne baštine, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo promovisati projekte u oblasti kulturne i prirodne baštine kojima se doprinosi odr\u017eivom razvoju; iznalaze\u0107i i koriste\u0107i nove fondove za rehabilitaciju mjesta kulturne i prirodne baštine Jugoisto\u010dne Evrope, sa posebnim akcentom na obrazovanje mladih i prekograni\u010dne aktivnosti i me\u0111usobno povezivanje, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo, u svrhu kvalitetne turisti\u010dke promocije valorizacije destinacija Jugoisto\u010dne Evrope, isticati upravo koriš\u0107enje artefakata kulturne baštine, kao pravaca kulturne raznolikosti i viševjekovnog su\u017eivota razli\u010ditih kultura, etnosa, religija i nacija ovog regiona, <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo razvijati aktivnosti izgradnje kapaciteta upravljanja u turizmu, davanja savjeta i zanatskog projektovanja, s ciljem poboljšanja kvaliteta u turizmu, \u010duvaju\u0107i u isto vrijeme i unapre\u0111uju\u0107i vrijednosti kulturne baštine; <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo podsticati lokalne organe i stanovnike da preuzmu odgovornost i uklju\u010de se u zaštitu i o\u010duvanje svoje baštine i u procese donošenja odluka o upravljanju ovim podru\u010djima; <\/strong><\/p>\n

da \u0107emo pripremati strategije za ja\u010danje odr\u017eivog turizma kao integrisanog pristupa kulturnom i ekološkom turizmu u Jugoisto\u010dnoj Evropi, prepoznaju\u0107i njegov zna\u010dajan razvojni potencijal. <\/strong><\/p>\n

Da \u0107emo i dalje podr\u017eavati regionalne inicijative, uzimaju\u0107i u obzir uspješni uticaj Projekata integrisane rehabilitacije \/ Procjena stanja arhitektonskog i arheološkog naslije\u0111a (IRPP\/SAAH), koju zajedni\u010dki realizuju Vije\u0107e Evrope i Evropska komisija i u kontekstu predstoje\u0107e Ljubljanske konferencije o finansiranju Rehabilitacije baštine u Jugoisto\u010dnoj Evropi (6. do 7. novembar 2009. godine), podsti\u010demo ministarstva kulture zemalja regije da:<\/p>\n

<\/strong><\/p>\n

–         naprave popis rezultata ove zajedni\u010dke akcije<\/strong><\/p>\n

–         nastave da rade i preuzimaju odgovornost za njenu implementaciju<\/strong><\/p>\n

Podr\u017eavamo preporuke sa godišnjih ministarskih konferencija o kulturnoj baštini u Jugoisto\u010dnoj Evropi, od kojih \u0107e se sljede\u0107a odr\u017eati u Crnoj Gori krajem 2009. godine i predla\u017eemo novu strategiju regionalne saradnje, s ciljem unapre\u0111enja kulture kao klju\u010dnog resursa u njegovanju odr\u017eivog razvoja.<\/strong><\/p>\n

III<\/strong><\/p>\n

Pozdravljamo prijedlog predsjednika Republike Turske, gospodina Abdulaha Güla, da bude doma\u0107in Regionalnog foruma 2010. godine sa nazivom Muzika kao metafora kulturnog dijaloga.<\/strong><\/p>\n

Crna Gora, 4.6.2009. godine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"SamitZemlje jugoisto\u010dne Evrope nastoja\u0107e da brigu o kulturnom naslje\u0111u uvrste u prioritete dr\u017eavnih politika i promovisa\u0107e dijalog kao osnovu dalje saradnje, zapisano je u Deklaraciji*<\/strong> usvojenoj na Samitu šefova dr\u017eava Jugoisto\u010dne Evrope. <\/p>\n

U danas na Cetinju usvojenom dokumentu istaknut je zna\u010daj promovisanja odr\u017eivog razvoja i uloge koju u svakoj razvojnoj strategiji mora imati kulturna baština, posebno u okvirima turisti\u010dkog razvoja. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-55687","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55687","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55687"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55687\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55687"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55687"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55687"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}