{"id":55663,"date":"2009-04-26T09:29:09","date_gmt":"2009-04-26T09:29:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=55663"},"modified":"2009-04-26T09:29:09","modified_gmt":"2009-04-26T09:29:09","slug":"cernobilj-godisnjica-nuklearne-katastofe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/26\/cernobilj-godisnjica-nuklearne-katastofe\/","title":{"rendered":"\u010cernobilj – godi\u0161njica nuklearne katastofe"},"content":{"rendered":"

\\\"Cernobil\/arhiva\\\"Danas se navršavaju 23 godine od najstrašnije mirnodopske nuklearne katastrofe <\/a>u istoriji \u010dovje\u010danstva koja se dogodila u atomskoj elektrani u \u010cernobilju, u Ukrajini, na granici prema Bjelorusiji.<\/p>\n

U rano jutro 26. aprila 1986. godine havarija na nuklearnom reaktoru broj 4 u atomskoj centrali u \u010cernobilju dovela je do ogromnog osloba\u0111anja radioaktivnih supstanci u okolinu. Prema nekim procjenama, to osloba\u0111anje je bilo ve\u0107e od onog poslije bacanja ameri\u010dke atomske bombe na Hirošimu 1945. godine.<\/p>\n

Razornost nuklearne katastrofe vidi se u podatku da je otprilike 200 vrsta radioaktivnih supstanci registrovano i na udaljenosti od 1.000 kilometara od \u010cernobilja.<\/p>\n

Vlada Ukrajine je tada evakuisala gotovo 100.000 ljudi iz nekoliko okolnih gradova, sela i naselja. <\/p>\n

Havarija na reaktoru je prouzrokovala radioaktivnu zaga\u0111enost više od 145.000 kvadratnih kilometara teritorije Ukrajine, Bjelorusije i Rusije. <\/p>\n

Ukrajinske vlasti smatraju da je tom ekološkom katastrofom pogo\u0111eno oko pet miliona ljudi, a da je direktno ozra\u010deno gotovo 5.000 naselja na teritoriji te tri dr\u017eave. <\/p>\n

Prema posljednjim podacima, u Ukrajini ima oko 2,6 miliona ljudi koji imaju status osoba nastradalih od \u010dernobiljske katastrofe, me\u0111u kojima je više od pola miliona djece.<\/p>\n

Od broja nastradalih koji su bili pod medicinskim nadzorim od 1987.do 2004. umrlo je više od pola miliona ljudi. Tokom posljednjih 11 godina ukupan broj ljudi, koji spadaju u kategoriju invalida, pove\u0107ao se gotovo na 80 posto, prije svega me\u0111u onima koji su bili zaposleni u elektrani ili koji su radili na saniranju posljedica havarije. <\/p>\n

Direktna šteta koju je prouzrokovala havarija u nuklearnoj elektrani na teritoriji Ukrajine procijenjena je na 1,39 milijardi dolara. <\/p>\n

Negativne posljedice su osjetile i Švedska, Norveška, Poljska, Velika Britanija i druge dr\u017eave. <\/p>\n

Mjesec dana poslije eksplozicije one su zabilje\u017eene i na podru\u010dju \u010ditave sjeverne hemisfere, u vodama Tihog, Atlantskog i Sjevernog ledenog okeana. <\/p>\n

Neke vlade iz isto\u010dnoevropskih zemalja, ali za\u010du\u0111uju\u0107e i vlade Francuske i Finske, iz politi\u010dkih razloga su se ponašale kao da se ništa nije desilo. Pored Belorusije i Ukrajine, nesre\u0107om u \u010cernobilu najviše su bile pogo\u0111ene zemlje isto\u010dnog bloka. Evropska zajednica je tako\u0111e na neko vrijeme zabranila uvoz svje\u017ee hrane iz SSSR, Ma\u0111arske, Poljske, \u010cehoslova\u010dke, Bugarske i Jugoslavije.<\/p>\n

Poslije nesre\u0107e u \u010cernobilu, jugoslovenska vlada je, bez objašnjenja, odustala od izgradnje nuklearne elektrane na Prevlaci.<\/p>\n

Prema zvani\u010dnim informacijama iz 1986., do nesre\u0107e je došlo zbog greške operatera, a prema onoj iz 1991., nesre\u0107a je nastala zbog greške u konstrukciji reaktora sovjetske proizvodnje. Me\u0111u faktorima koji su doprinijeli nesre\u0107i jeste i neadekvatno obu\u010deno osoblje u elektrani. <\/p>\n

Ošte\u0107eni reaktor br. 4 prekriven je betonskim sarkofagom, a vremenom su iz proizvodnje struje isklju\u010divani i ostali reaktori. <\/p>\n

Posljednji, tre\u0107i reaktor zatvorio je 2000. godine tadašnji predsjednik Ukrajine Leonid Ku\u010dma. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\"Cernobil\/arhiva\"Danas se navršavaju 23 godine od najstrašnije mirnodopske nuklearne katastrofe <\/a>u istoriji \u010dovje\u010danstva koja se dogodila u atomskoj elektrani u \u010cernobilju, u Ukrajini, na granici prema Bjelorusiji.<\/p>\n

U rano jutro 26. aprila 1986. godine havarija na nuklearnom reaktoru broj 4 u atomskoj centrali u \u010cernobilju dovela je do ogromnog osloba\u0111anja radioaktivnih supstanci u okolinu. Prema nekim procjenama, to osloba\u0111anje je bilo ve\u0107e od onog poslije bacanja ameri\u010dke atomske bombe na Hirošimu 1945. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-55663","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55663","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55663"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55663\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}