{"id":54787,"date":"2009-10-20T12:15:09","date_gmt":"2009-10-20T12:15:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=54787"},"modified":"2009-10-20T12:15:09","modified_gmt":"2009-10-20T12:15:09","slug":"femininost-i-maskulinost-u-istocnoevropskoj-umetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/10\/20\/femininost-i-maskulinost-u-istocnoevropskoj-umetnosti\/","title":{"rendered":"Femininost i maskulinost u isto\u010dnoevropskoj umetnosti"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Sanja Pe\u010denovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>&quot;Gender Check&quot; (<em>13. novembar 2009 &#8211;&nbsp; 14. februar 2010, Museums platz 1, A &#8211; 1070 Vienna\/Be\u010d, Nivoi 4, 5, 6, 8<\/em>) je prva sveobuhvatna izlo\u017eba umjetni\u010dkih djela iz Isto\u010dne Evrope od &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;log vijeka do danas koja je posve\u0107ena temi rodnih uloga. Kustoskinja Bojana Peji\u0107 je 20 godina poslije pada Berlinskog zida, zajedno sa jednim timom eksperata iz 24 zemlje, napravila izbor od preko 400 radova me\u0111u kojima ima slika, skulptura, instalacija, fotografija, postera, filmova i video-zapisa. Radovima preko 200 umjetnika ova izlo\u017eba stvara sasvim razli\u010ditu sliku jednog, donedavno u mnogome nepoznatog poglavlja u istoriji umjetnosti, a koja bi mogla istovremeno da poslu\u017ei i kao va\u017ean prilog savremenom rodnom diskursu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div style=\"text-align: center\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"230\" alt=\" \" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/zanimljivosti\/02_gc_pol_kozyra.jpg\" width=\"340\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/><\/div>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table style=\"height: 276px; border-width: 5px; border-color: #669966\" width=\"280\" align=\"left\" border=\"5\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Kratak spisak umjetnika<\/strong><\/p>\n<p>Anri Sala, Anita Arakelyan, Anna Koushar, Ismet Mujezinovi\u0107, &Scaron;ejla Kameri\u0107, Alla Georgieva, Sanja Ivekovi\u0107, Tomislav Gotovac, B\u011bla Kol&aacute;\u0159ov&aacute;, Veronika Bromov&aacute;, Mare Tralla, Cornelia Schleime, Fritz Skade, Emese Bencz&uacute;r, Orshi Drozdik, Tibor Hajas, Erzen Shkololli, Aija Zarina, Zenta Dzividzinska, Egle Rakauskaite, Sofija Veiveryt&eacute;, Zaneta Vangeli, Valentina Rusu\u017eCiobanu, Jelena Toma&scaron;evi\u0107, Wojciech Fangor, Katarzyna Kobro, Katarzyna Kozyra, Alexandra Croitoru, Ion Grigorescu, Lia Perjovschi, Anna Alchuck, Oleg Kulik, Vladislav Mamyshev-Monroe, Marina Abramovi\u0107, Tanja Ostoji\u0107, Anetta Mona Chisa\/Lucia Tkacova, Jana \u017delibsk&aacute;, Tadej Poga\u010dar, Duba Sambolec, Arsen Savadov &amp; Oleksandr Kharchenko, Boris Mikhailov i mnogi drugi.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&quot;Gender Check&quot; slijedi promjene u predstavljanju mu&scaron;kog i \u017eenskog uzora u umjetnosti &#8211; posebno s obzirom na to da se razvijaju u razli\u010ditim dru&scaron;tveno-politi\u010dkim uslovima. Izlo\u017eba koju je inicirala i podr\u017eala Fondacija ERSTE svjedo\u010di o specifi\u010dnom uzajamnom odnosu izme\u0111u umjetnosti i istorije, kako sa stanovi&scaron;ta hronolo&scaron;kog, tako i sa stanovi&scaron;ta tematskog pristupa: <\/p>\n<p>Sve negdje do &scaron;ezdesetih godina XX veka, dominantne figure u umjetnosti socrealisti\u010dke tradicije bile su herojske radnice i radnici. Dr\u017eava je propagirala program &quot;bespolnog dru&scaron;tva&quot; koji je trebalo da preobrazi stvarnost, ali je nezvani\u010dna umjetnost tog doba taj program do\u010dekivala ironijom i demaskirala ga. Poslije perioda kolektivisti\u010dke estetike utopijske dr\u017eave, na lokalnom nivou bilo je mogu\u0107no otkriti razli\u010dite individualisti\u010dke i otvorenije tendencije koje su nailazile na neprijateljski odgovor, stvarale nezavisne prostore nonkomformisti\u010dke umjetnosti. Po\u010dev od sedamdesetih godina XX vijeka po\u010dinje preispitivanje ideala femininosti i maskuliniteta i izvan propagandisti\u010dkih kli&scaron;ea pro&scaron;losti: autoportreti i predstave tijela i subjektiviteta po\u010dinju da nagove&scaron;tavaju novootkriveno samopouzdanje koje je isto tako izra\u017eeno i u otvoreno prikazanoj seksualnosti&nbsp; koja dovodi u pitanje heteroseksualne standarde i herojske ideale maskulinosti. \u010cak su i u stvaranju mnogih apstraktnih djela kori&scaron;\u0107eni antropomorfni oblici i ta su djela tako\u0111e poslu\u017eila da se uka\u017ee na pitanje dru&scaron;tvenog odnosa me\u0111u polovima.<\/p>\n<table style=\"height: 153px; border-width: 6px; border-color: #669966\" width=\"428\" align=\"center\" border=\"6\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Spisak zemalja i istra\u017eiva\u010da<\/strong><\/p>\n<p>Albanija (Edi Muka), Jermenija (Eva Khachatryan), Bosna i Hercegovina (Dunja Bla\u017eevi\u0107), Bugarska (Maria Vassileva), Estonija (Katrin Kivimaa), Nema\u010dka (Angelika Richter), Gruzija (Lali Pertenava \/ Nino Tchogoshvili), Kosovo (Erzen Shkololli), Hrvatska (Ivana Bago), Letonija (Mara Traumane), Litvanija (Laima Kreivyte), Makedonija (Suzana Milevska), Moldavija (Lilia Dragneva), <strong>Crna Gora<\/strong> (Bojana Peji\u0107), Poljska (Izabela Kowalczyk), Rumunija (Alina Serban), Rusija (Keti Chukrov), Srbija (Branislav Dimitrijevi\u0107), Slova\u010dka (Zora Rusinova), Slovenija (Ur&scaron;ka Jurman), \u010ce&scaron;ka Republika (Martina Pachmanov&aacute;), Ukrajina (Hedwig Saxenhuber), Ma\u0111arska (Edit Andr&aacute;s), Belorusija (Almira Ousmanova).<\/p>\n<p>Dodatne informacije: <a href=\"http:\/\/www.gender-check.at\/\">www.gender-check.at<\/a> <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Sanja Pe\u010denovi\u0107 &quot;Gender Check&quot; (13. novembar 2009 &#8211;&nbsp; 14. februar 2010, Museums platz 1, A &#8211; 1070 Vienna\/Be\u010d, Nivoi 4, 5, 6, 8) je prva sveobuhvatna izlo\u017eba umjetni\u010dkih djela iz Isto\u010dne Evrope od &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;log vijeka do danas koja je posve\u0107ena temi rodnih uloga. Kustoskinja Bojana Peji\u0107 je 20 godina poslije pada Berlinskog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-54787","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54787","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54787"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54787\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54787"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54787"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54787"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}