Odgovor brazilskog ministra prosvjete ameri\u010dkim studentima… <\/p>\n
Tijekom rasprave na jednom ameri\u010dkom sveu\u010dilištu, brazilskog ministra prosvjete Cristovama Buarquea studenti su pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Ameri\u010dki student je primijetio da o\u010dekuje odgovor humanista a ne Brazilca. <\/p>\n
Evo što je odgovorio G. Cristovam Buarque: <\/p>\n
"Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše. <\/p>\n
Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo va\u017eno za \u010dovje\u010danstvo. Ako bismo, u ime humanisti\u010dke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je je isto toliko va\u017ena za budu\u0107nost \u010dovje\u010danstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zaliha nafte smatraju da imaju pravo pove\u0107ati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju. <\/p>\n
Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo \u010dovje\u010danstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje. Spaljivanje Amazonije je isto tako opasno kao i nezaposlenost koju su izazvali špekulanti globalne ekonomije. Ne smijemo pustiti da samovolja špekulanata upropasti financijske zalihe mnogih zemalja. <\/p>\n
Prije internacionalizacije Amazonije \u017eelio bih biti svjedokom internacionalizacije svih muzeja svijeta. Louvre ne treba pripadati samo Francuskoj. Svaki muzej na svijetu je \u010duvar najljepših djela ljudskog genija. Ne smijemo dopustiti da tim kulturnim bogatstvom, jednako kao i s prirodnim bogatstvom Amazonije, manipulira ili ga uništi jedan vlasnik ili jedna zemlja. Prije izvjesnog je vremena jedan japanski milijunaš odlu\u010dio da se uz njega sahrani slika velikog majstora. Prije nego se to dogodi, trebalo bi internacionalizirati tu sliku. <\/p>\n
Dok traje naš susret, Ujedinjeni narodi organiziraju Forum Milenija, ali neki predsjednici dr\u017eava su imali poteškoca pri dolasku na Forum, zbog problema na granici Sjedinjenih Drzava. Mislim, dakle, da bi i New York, sjedište Ujedinjenih naroda, trebalo internacionalizirati. <\/p>\n
Barem bi Manhatan trebao pripadati cijelom \u010dovje\u010danstvu. Kao uostalom i Pariz, Venecija, Rim, London, Rio de Janeiro, Brazilija, svaki grad sa svojom posebnom ljepotom i svojom poviješ\u0107u trebao bi pripadati cijelome svijetu. <\/p>\n
Ako Sjedinjene dr\u017eave ho\u0107e internacionalizirati Amazoniju zbog toga što je opasno ostaviti ju u rukama Brazilac. Hajde da onda internacionaliziramo i nuklearni arsenal Sjedinjenih dr\u017eava, jer bi SAD mogle njegovom zloporabom izazvati razaranja daleko te\u017ea od po\u017eara u Amazoniji koji su za \u017ealjenje. <\/p>\n
Tijekom me\u0111usobnih rasprava ameri\u010dki predsjedni\u010dki kandidati su zastupali internacionalizaciju šumskih bogatstava svijeta, a da se za uzvrat izbrišu dugovi siromašnih zemalja. <\/p>\n
Po\u010dnimo dakle tako da upotrijebimo dugovani novac iznos tog duga da osiguramo svoj djeci svijeta da se hrane i da idu u školu. Internacionalizirajmo djecu, i postupajmo prema njima, gdje god se rodila, kao prema bogatstvu koje zaslu\u017euje pa\u017enju cijelog svijeta.. Daleko više od Amazonije. <\/p>\n
Kada budu svi svjetski vo\u0111e postupali sa siromašnom djecom kao s Ljudskom baštinom, djeca ne\u0107e raditi umjesto da idu u školu, niti \u0107e umirati kada bi trebala \u017eivjeti. <\/p>\n
Kao humanist, pristajem zastupati ideju internacionalizacije Svijeta. Ali dok mene Svijet smatra Brazilcem, borit \u0107u se da Amazonija ostane naša. I samo naša!"<\/p>\n
*Tekst smo dobili e-poštom uz propratnu poruku: "Ovaj tekst nije objavljen: pomozite da i drugi saznaju za njega!!!"<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Odgovor brazilskog ministra prosvjete ameri\u010dkim studentima… <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-54706","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-cuj-vidji-javi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54706"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54706\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}