{"id":54129,"date":"2010-11-10T09:16:35","date_gmt":"2010-11-10T09:16:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=54129"},"modified":"2010-11-10T09:16:35","modified_gmt":"2010-11-10T09:16:35","slug":"topli-pijesak-i-slana-voda-kod-kraljeva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/11\/10\/topli-pijesak-i-slana-voda-kod-kraljeva\/","title":{"rendered":"Topli pijesak i slana voda kod Kraljeva"},"content":{"rendered":"<p>Topli sivocrni piijesak &scaron;iklja iz ogromne pukotine koja se, usljed zemlotresa otvorila u selu Sir\u010da kod Kraljeva.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci tvrde da taj pijesak nije vulkanskog porijekla. <\/p>\n<p>Geolozi, tako\u0111e, odbacuju spekulacije mje&scaron;tana da bi slana voda koja je poslije pomjeranja tla po\u010dela da kulja iz nekoliko izvora mogla da najavi nastanak nekog budu\u0107eg &scaron;umadijskog mora, prenosi <em>Alo<\/em>. <\/p>\n<p>Topli pijesak kakav mje&scaron;tani dosad nijesu vidjeli u selu na Moravi na povr&scaron;inu je, usljed tektonskih pokreta, dospio s velikih dubina, obja&scaron;njava Marinko Tolji\u0107, profesor Rudarsko-geolo&scaron;kog fakulteta u Beogradu. <\/p>\n<p>&quot;Da se radi o vulkanizmu bilo bi vi&scaron;e materijala na povr&scaron;ini. Takav pesak se stvara na ve\u0107im dubinama. Tektonske aktivnosti su omogu\u0107ile put termalnoj vodi iz ve\u0107ih dubina u manje, a voda je sa sobom ponela i taj pesak&quot;, obja&scaron;njava Tolji\u0107.<\/p>\n<p>Njegov kolega, docent Dejan Vu\u010dkovi\u0107, tako\u0111e tvrdi da nema &quot;ni teoretske mogu\u0107nosti&quot; za vulkanske aktivnosti u ovom kraju, jer ih, prije svega, onemogu\u0107avaju geolo&scaron;ke predispozicije. On dodaje da ne \u010dudi slana nota koju je voda dobila na pojedinim izvorima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Topli sivocrni piijesak &scaron;iklja iz ogromne pukotine koja se, usljed zemlotresa otvorila u selu Sir\u010da kod Kraljeva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-54129","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54129"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54129\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}