{"id":53828,"date":"2010-04-27T10:49:40","date_gmt":"2010-04-27T10:49:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=53828"},"modified":"2010-04-27T10:49:40","modified_gmt":"2010-04-27T10:49:40","slug":"opet-nadena-nojeva-arka-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/27\/opet-nadena-nojeva-arka-video\/","title":{"rendered":"Opet na\u0111ena Nojeva arka (video)"},"content":{"rendered":"

Misteriozna lokacija Nojeve arke<\/a>, biblijskog broda kojeg je Noje bio sagradio da bi spasio odre\u0111ene vrste od bo\u017eanskog potopa, ponovo je otkrivena i potvr\u0111ena.<\/p>\n

Kineski i turski istra\u017eiva\u010di su otkrili na vrhu planine Ararat u Turskoj ostatke drvenog broda za kojeg se vjeruje da bi mogao biti tajanstvena arka. Dodatnom analizom drveta, koriste\u0107i metodu datiranja pomo\u0107u radioaktivnog izotopa ugljika 14, nau\u010dnici su utvrdili da su ostaci stari i do 4800 godina, otprilike kada se vjeruje da je došlo do opše poplave, prenosi Jutarnji list<\/em>.<\/p>\n

"Nijesmo 100 posto sigurni, no sigurni smo 99,99 posto da se radi o Noinom brodu – izjavio je Yeun Wing-cheung, Kinez koji se ina\u010de bavi re\u017eijom dokumentarnih filmova, te \u010dlan 15-\u010dlane ekspedicije nazvane Noah's Ark Ministries International<\/em>.<\/p>\n

I sama konstrukcija uništenog broda upu\u0107uje da bi mogao biti arka, navode istra\u017eiva\u010di. Unutrašnjoj trupa podijeljena je u više odjeljaka u kojima su, pretpostavlja se, bile smještene \u017eivotinje.<\/p>\n

Nojevu arku ne treba tra\u017eiti na biblijskoj planini Ararat koja se nalazi na istoku današnje Turske, kako to ka\u017eu starozavjetne knjige Jevreja i hriš\u0107ana, nego mnogo ju\u017enije, na planini D\u017eudi, kako je zapisano u Kuranu, ali i u spjevu o Gilgamešu, zaklju\u010dak je specijalne komisije turskog parlamenta, obnarodovan prije više od godinu dana. <\/p>\n

Jedan od argumenata je da se legenda o Potopu i planina D\u017eudi pominju i u sumersko-vavilonskom spjevu o Gilgamešu (1700 godina prije naše ere), a da se u 44. ajetu sure Hud u Kuranu ka\u017ee: "I bi re\u010deno: O zemljo! Popij svoju vodu; o nebo zaustavi (i voda opade); presuda se ispuni. La\u0111a se zaustavi na brdu Al – D\u017eudi…".<\/p>\n

Komisija je imala za cilj da stavi ta\u010dku na rasprave o tome gdje se nalazi lokacija broda na kojoj se Noje, sa svojim pre\u017eivjelim potomcima i \u017eivotinjama, ukotvio poslije Potopa.<\/p>\n

Turski parlament je formirao ovu komisiju nakon što se jedan gra\u0111anin obratio parlamentarnoj komisiji za predstavke sa zahtjevom da istra\u017ei jednu lokaciju na planini D\u017eudi, na kojoj je on, navodno, pronašao tragove za koje pretpostavlja da mogu biti ostaci Nojeve barke. U tom obra\u0107anju, gra\u0111anin iz Kod\u017eaelija, po imenu Gen\u010daj Ko\u010d, naveo je da se na pomenutoj lokaciji nalaze dvije stijene na kojima su vidljivi skamenjeni obrisi velikog broda, potkrijepivši pri\u010du metalnim alkama koje izlaze na površinu kada se zagrebe po stijenama!<\/p>\n

Video donosi jednu raniju pr\u010du u Nojevoj barci.<\/p>\n

<\/embed><\/object><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Misteriozna lokacija Nojeve arke<\/a>, biblijskog broda kojeg je Noje bio sagradio da bi spasio odre\u0111ene vrste od bo\u017eanskog potopa, ponovo je otkrivena i potvr\u0111ena.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-53828","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53828","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53828"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53828\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53828"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53828"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53828"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}