Na internetu je, prema podacima "Jandeksa", postavljeno više od 3,8 milijardi smajlija, pri \u010demu je "radosnih" trostruko više – tri milijarde, u pore\u0111enju sa 700 miliona "tu\u017enih".<\/p>\n
Kako se u istra\u017eivanju zaklju\u010duje, smajliji, radosni ili tu\u017eni, mogu se na\u0107i na svakom šestom sajtu.<\/p>\n
Po kvalifikaciji "Jandeksa" radosni smajliji predstavljaju kombinacije \ud83d\ude42 , \ud83d\ude42 , =) i (: i ponavljanje tri i više desnih malih zagrada zaredom. Tu\u017eni smajliji su u vidu kombinacija \ud83d\ude41 , \ud83d\ude41 , =( , ): )-: i ponavljanje tri ili više lijevih malih zagrada. Smajliji u vidu slika se ne ra\u010dunaju. <\/p>\n
Ruska agencija Finmarket, orijentisana na finansijske informacije, postavila je pitanje koliko košta "osmjehivanje" ljudi na globalnoj mre\u017ei. <\/p>\n
Za jedan smajli po pravilu su potrebna dva do tri znaka, pa ako se pretpostavi da je prosje\u010dan smajli sastavljen od 2,5 znakova i da brzina kucanja prosje\u010dnog korisnika interneta iznosi 150 znakova u minutu, proizilazi da je za svaki smajli potrebna jedna sekunda. <\/p>\n
Na osnovu ove ra\u010dunice, agencija zaklju\u010duje da je za postavljanje svih smajli\u0107a na internet utrošeno više od 60 miliona minuta, odnosno više od milion radnih \u010dasova.<\/p>\n
Ukoliko jedna godina ima oko 250 radnih dana, a dan osam radnih sati, jednoj osobi bi za postavljanje svih smajlija na internet u radno vrijeme bilo potrebno 500 godina. <\/p>\n
I to samo na internetu, bez "osmejka" na elektronskoj pošti, SMS porukama i sli\u010dno. <\/p>\n
Na osnovu sistematizacije smajlija razli\u010ditog tipa, koju je sproveo "Jandeks", proizlazi da su na internetu najbrojniji elektronski osmijesi predstavljeni znacima \ud83d\ude42 ili \ud83d\ude42 kojih je \u010dak 1,5 milijardi. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na internetu je, prema podacima "Jandeksa", postavljeno više od 3,8 milijardi smajlija, pri \u010demu je "radosnih" trostruko više – tri milijarde, u pore\u0111enju sa 700 miliona "tu\u017enih".<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-53781","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53781"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53781\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}