{"id":53641,"date":"2010-01-19T07:21:16","date_gmt":"2010-01-19T07:21:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=53641"},"modified":"2010-01-19T07:21:16","modified_gmt":"2010-01-19T07:21:16","slug":"otkriven-najstariji-hebrejski-tekst","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/01\/19\/otkriven-najstariji-hebrejski-tekst\/","title":{"rendered":"Otkriven najstariji hebrejski tekst"},"content":{"rendered":"<p>Arheolozi su otkrili najstariji hebrejski zapis, odlomak koji poti\u010de iz 10. vijeka prije Hrista, iz vremena vladavine kralja Davida.<\/p>\n<p>Ovo otkri\u0107e zna\u010di da su djelovi Biblije zapisani i vjekovima prije nego &scaron;to se do sada vjerovalo i da su pojedini djelovi Starog zavjeta najprije zapisani u formi drevnog hebrejskog. <\/p>\n<p>Sve do sada mnogi su istra\u017eiva\u010di tvrdili da hebrejska Biblija poti\u010de iz 6. vijeka prije Hrista zbog toga jer se smatralo da prije toga nije postojalo hebrejsko pismo.<\/p>\n<p>Tekst je ispisan mastilom na glinenom fragmentu trapezoidnog oblika veli\u010dine 15&#215;16,5 santimetara, a prona\u0111en je kod doline Elah u Izraelu prije vi&scaron;e od godine dana. <\/p>\n<p>Profesor Gerhson Galil je utvrdio da je to rani oblik hebrejskog, koji ima korijene uobi\u010dajene za taj jezik, ali vrlo rijetke u ostalim semitskim jezicima. Tekst koji se odnosi na robove, udovice i siro\u010dad je tipi\u010dan za biblijski, ali odr\u017eava ideje za koje se prakti\u010dno nije \u010dulo u okolnim kulturama, pi&scaron;e izraelska &scaron;tampa. Uz to, kako ka\u017ee profesor Galil, tekst je na\u0111en u maloj zajednici, &scaron;to zna\u010di da je pisara bilo \u010dak i tamo,i da je hebrejsko pismo bilo dovoljno razvijeno da se njime ispi&scaron;e slo\u017eeni tekst poput biblijskog.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Arheolozi su otkrili najstariji hebrejski zapis, odlomak koji poti\u010de iz 10. vijeka prije Hrista, iz vremena vladavine kralja Davida.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-53641","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53641"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53641\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}