{"id":53483,"date":"2009-11-02T13:09:13","date_gmt":"2009-11-02T13:09:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=53483"},"modified":"2009-11-02T13:09:13","modified_gmt":"2009-11-02T13:09:13","slug":"gdje-se-sakrio-zemaljski-raj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/11\/02\/gdje-se-sakrio-zemaljski-raj\/","title":{"rendered":"Gdje se sakrio zemaljski raj?"},"content":{"rendered":"<p>Njema\u010dko izdanje <em><a href=\\\"http:\/\/www.nationalgeographic.com\/\\\">National Geografica<\/a><\/em> u posebnom broju, <em>Mitovi Biblije<\/em>, opisuje sedam biblijskih mitova i istra\u017euje koliko su istiniti. <\/p>\n<p>Autori Mitova posjetili su mnoga sveta mjesta i objasnili svoje ideje za Edenski vrt, Veliki potop, Sodomu i Gomoru, Vabilon, Izgon iz Egipta, Bitku kod Jerihona, Davida i Golijata i Zavjetni kov\u010deg. Analizirali su stvarne dokaze biblijskih pri\u010da i njihove teolo&scaron;ke interpretacije u smjestili ih u kontekst s drugim pri\u010dama iz Staroga zavjeta. <\/p>\n<p>Prema najpopularnijim teorijama, raj je mogao biti na jednom od tri mjesta: u podru\u010dju jezera Urmia u dana&scaron;njem sjevernom Iranu, u plodnim krajolicima koji se prostiru od Egipta do delte Eufrata i Tigra te u dana&scaron;njoj luci Bandar Abas u Persijskom zalivu.<\/p>\n<p>Smatra se da je veliki potop vjerovatno jedini univerzalni mit koji se pojavljuje ba&scaron; kod svih naroda na Zemlji. Strah od kraja svijeta bio je i jo&scaron; je ne&scaron;to &scaron;to golica ma&scaron;tu ljudi. Nau\u010dnici polaze od toga da legenda o velikom potopu zapravo govori o nekoj stvarnoj velikoj poplavi koja se dogodila. &Scaron;ta se prije nekih 11.000 godina stvarno dogodilo, mogu prili\u010dno vjerno zamisliti oni koji su 2004. u Aziji pre\u017eivjeli cunami.<\/p>\n<p>Kad se radi o bici kod Jerihona, istra\u017eiva\u010di se sla\u017eu da do nje nikad stvarno nije moglo do\u0107i jer Jerihon u doba toga navodnog okr&scaron;aja uop&scaron;te nije postojao. To je mjesto bilo nenaseljeno, a do danas nema nijednoga jedinog arheolo&scaron;kog nalaza uni&scaron;tenja poznatih jerihonskih zidina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Njema\u010dko izdanje <em><a href=\"http:\/\/www.nationalgeographic.com\/\">National Geografica<\/a><\/em> u posebnom broju, <em>Mitovi Biblije<\/em>, opisuje sedam biblijskih mitova i istra\u017euje koliko su istiniti. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-53483","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53483"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53483\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}