{"id":52902,"date":"2008-11-20T13:47:30","date_gmt":"2008-11-20T13:47:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=52902"},"modified":"2008-11-20T13:47:30","modified_gmt":"2008-11-20T13:47:30","slug":"kenguri-genetski-slicni-covjeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/11\/20\/kenguri-genetski-slicni-covjeku\/","title":{"rendered":"Kenguri genetski sli\u010dni \u010dovjeku"},"content":{"rendered":"<p>Australijski kenguri genetski su sli\u010dni ljudima, a najvjerovatnije poti\u010du iz Kine, tvrde australijski istra\u017eiva\u010di. Nau\u010dnici su izradili kartu genetskoga koda tih tobol\u010dara i otkrili da se velik dio njihovog genoma poklapa s ljudskim. <\/p>\n<p>&quot;Postoje neke razlike, mi imamo ne\u010dega vi&scaron;e, ne\u010dega manje, ali radi se o istim genima od kojih su mnogi jednako pore\u0111ani. Mislili smo da \u0107e biti izmije&scaron;ani, ali nijesu. Veliki djelovi ljudskoga genoma poklapaju se s genomom kengura&quot;, rekla je D\u017eeni Greivs, direktorka Centra za genomiku kengura. <\/p>\n<p>Ljudi i kenguri poslednjega zajedni\u010dkog pretka imali su prije 150 miliona godina, otkrili su istra\u017eiva\u010di, dok su se mi&scaron;evi i ljudi od istoga pretka razdvojili prije samo 70 miliona godina. Kenguri su se, kako je pokazalo istra\u017eivanje, najprije razvili u Kini, a zatim su se raselili Amerikom, Australijom i Antarktikom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Australijski kenguri genetski su sli\u010dni ljudima, a najvjerovatnije poti\u010du iz Kine, tvrde australijski istra\u017eiva\u010di. Nau\u010dnici su izradili kartu genetskoga koda tih tobol\u010dara i otkrili da se velik dio njihovog genoma poklapa s ljudskim. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-52902","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52902"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52902\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}