Kada se svojevremeno tunguski meteorit obrušio na zemlju, vanzemaljci su ga na vrijeme "usitnili" i tako spasli našu planetu od raspadanja. Ruski nau\u010dnik Lavbin je pokazao 10 kvarcnih kristala prona\u0111enih u tajgi, gdje je 1908. godine pao meteorit. <\/p>\n
Nekoliko komada imaju otvore u sredini tako da mogu da se pove\u017eu u lanac."Neki komadi imaju \u010dudne crte\u017ee na površini. Danas ne postoji tehnologija kadra da to u\u010dini. Pronašli smo i gvozdeni silikat koji mo\u017ee da nastane samo u otvorenom kosmosu", rekao je ruski nau\u010dnik.<\/p>\n
Jurij Levbin tvrdi da takvo kamenje ne postoji nigdje na zemlji. Pokušano je da se crte\u017ei izbrišu ili "dopune" laserom, ali on koji svaki predmet sije\u010de u par\u010di\u0107e, jednostavno nije mogao ništa osim da napravi nekoliko jedva vidljivih ogrebotina na površini kristala. <\/p>\n
Eksperti koji su ih prou\u010davali, smatraju da je rije\u010d o djelovima navigacionog ure\u0111aja svemirskog broda. Pravilno postavljeni jedan uz drugog, \u010dine mapu prema kojoj su vanzemaljci putovali svemirom.<\/p>\n
Nebesko tijelo koje je 1908. palo u Sibiru, prije udarca te\u017eilo je oko milijardu tona. "Da je ta masa udarila u zemlju, naša planeta bi se raspala. Umiješali su se vanzemaljci, reskiraju\u0107i \u017eivote da bi spasli naš globus. \u010cudan portret, još \u010dudnijeg bi\u0107a, na jednom od kvarcnih kamen\u010di\u0107a potvr\u0111uje ovu hipotezu. Da li je to pilot koji je \u017ertvovao \u017eivot za dobrobit našeg budu\u0107eg \u017eivota", upitao se Lavbin, autor smjele ali prihvatljive hipoteze.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada se svojevremeno tunguski meteorit obrušio na zemlju, vanzemaljci su ga na vrijeme "usitnili" i tako spasli našu planetu od raspadanja. Ruski nau\u010dnik Lavbin je pokazao 10 kvarcnih kristala prona\u0111enih u tajgi, gdje je 1908. godine pao meteorit. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-52507","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52507","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52507"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52507\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}