{"id":52018,"date":"2007-04-24T14:56:44","date_gmt":"2007-04-24T14:56:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=52018"},"modified":"2007-04-24T14:56:44","modified_gmt":"2007-04-24T14:56:44","slug":"drvo-staro-385-miliona-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/04\/24\/drvo-staro-385-miliona-godina\/","title":{"rendered":"Drvo staro 385 miliona godina"},"content":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci za fosile iz Kardifa identifikovali su drvo staro 385 miliona godina, za koje se pretpostavlja da je najstarije na svijetu.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su fosilne ostatke drveta prona&scaron;li u Njujorku jo&scaron; prije dvije godine, ali je identitet drveta bio nepoznat. <\/p>\n<p>Rije\u010d je o drvetu <em>Genus Vatieza<\/em> koje li\u010di na paprat od koje su se formirale prve &scaron;ume na Zemlji. Doktor Kristofer Beri, istra\u017eiva\u010d s univerziteta u Kardifu koji ima 17 godina iskustva u prou\u010davanju fosilnih ostataka, izjavio je da taj primjerak predstavlja &quot;spektakularno otkri\u0107e&quot; koje \u0107e omogu\u0107iti nau\u010dnicima da prou\u010de ekosastav starih &scaron;uma. <\/p>\n<p>Prvi panjevi fosilnog drve\u0107a otkriveni su prije gotovo sto godina, ali nakon &scaron;to su prije dvije godine prona\u0111eni fosili ovog drveta, \u010dije je deblo bilo bo\u010dno polo\u017eeno, a grane i gran\u010dice neo&scaron;te\u0107ene, i dalje nije moglo da se otkrije kako je ono u stvari izgledalo. <\/p>\n<p>Beri je izjavio da je ovo vrlo zna\u010daj trenutak za \u010ditavu planetu, jer \u0107e sada mo\u0107i uspje&scaron;nije da se prou\u010dava na koji na\u010din je do&scaron;lo do napretka i rasta &scaron;uma koje su iz atmosfere ukonile vi&scaron;ak ugljendioksida i tako omogu\u0107e nastanak \u017eivota.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci za fosile iz Kardifa identifikovali su drvo staro 385 miliona godina, za koje se pretpostavlja da je najstarije na svijetu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-52018","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52018"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52018\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}