{"id":51850,"date":"2006-11-30T19:15:05","date_gmt":"2006-11-30T19:15:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=51850"},"modified":"2006-11-30T19:15:05","modified_gmt":"2006-11-30T19:15:05","slug":"rijesena-misterija-violina-stradivarijus-i-gvarneri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/11\/30\/rijesena-misterija-violina-stradivarijus-i-gvarneri\/","title":{"rendered":"Rije\u0161ena &#8220;misterija&#8221; violina &#8220;Stradivarijus&#8221; i &#8220;Gvarneri&#8221;?"},"content":{"rendered":"<p>Ameri\u010dki nau\u010dnici tvrde da su uspjeli da doka\u017eu da su hemijske supstance, kori&scaron;\u0107ene prilikom obrade drveta za izradu violina italijanskih majstora <em>Stradivarija <\/em>i<em> Gvarnerija<\/em>, zaslu\u017ene za \u010daroban zvuk slavnih instrumenata. <\/p>\n<p>Istra\u017eivanje, koje je sprovela ekipa stru\u010dnjaka Univerziteta u Teksasu, predvo\u0111ena profesorom D\u017eozefom Nagivarijem, pokazalo je da je drvo od koje su <em>Stradivari<\/em> i <em>Gvarneri <\/em>pravili svoje violine obradjivano hemikalijama, najvjerovatnije oksidiraju\u0107im agensima, \u010diji je uticaj na zvuk od klju\u010dne va\u017enosti. <\/p>\n<p>Teksa&scaron;ki nau\u010dnici su testirali drvo nekoliko violina i violon\u010dela koje su Antonio Stradivari i \u0110uzepe Gvarneri proizveli od 1717. do 1741. godine, koriste\u0107i razne vidove tehnike za analizu drveta, uklju\u010duju\u0107i i magnetnu rezonancu i ultracrvenu spektroskopiju. <\/p>\n<p>Rezultati njihovog rada objavljeni su u najnovijem broju nau\u010dnog \u010dasopisa <em>Nej\u010der<\/em>.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ameri\u010dki nau\u010dnici tvrde da su uspjeli da doka\u017eu da su hemijske supstance, kori&scaron;\u0107ene prilikom obrade drveta za izradu violina italijanskih majstora <em>Stradivarija <\/em>i<em> Gvarnerija<\/em>, zaslu\u017ene za \u010daroban zvuk slavnih instrumenata. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-51850","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51850","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51850"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51850\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51850"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51850"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51850"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}