{"id":51683,"date":"2006-07-17T23:21:11","date_gmt":"2006-07-17T23:21:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=51683"},"modified":"2006-07-17T23:21:11","modified_gmt":"2006-07-17T23:21:11","slug":"bakterija-stvara-zlato","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/07\/17\/bakterija-stvara-zlato\/","title":{"rendered":"Bakterija stvara zlato"},"content":{"rendered":"<p>Grupa australijskih istrazivaca dosla je do dokaza da mikroskopski mali mikrob, legende iz grcke mitologije i snove srednjovjekovnih alhemicara, moze pretvoriti u stvarnost<\/p>\n<p>Grupa australijskih istrazivaca dosla je do dokaza da mikroskopski mali mikrob, legende iz grcke mitologije i snove srednjovjekovnih alhemicara, moze pretvoriti u stvarnost.<\/p>\n<p>U izvestaju objavljenom u casopisu \u201cScience\u201d tvrde da bakterija ralstonia metallidurans moze odigrati kljucnu ulogu u stvaranju grumena, ali i zrna zlata. Tim strucnjaka koji je predvodio dr Frenk Rejt, sakupio je zrna zlata iz dva australijska rudnika, udaljena vise od 3.000 km, i otkrio da na 80 odsto zrna zive bakterije.<\/p>\n<p>\u201cTo nas je uvjerilo da bakterija zapravo ucestvuje u stvaranju zlata\u201d, kaze Rejt. Po njegovom misljenju, ralstonia metallidurans se, zapravo, ponasa kao mikroskopska \u201cmetla\u201d koja upija rastvorene teske metale i pretvara ih u manje otrovno, cvrsto stanje. <\/p>\n<p>Medjutim, alhemicare u \u201cdomacoj radinosti\u201d upozoravaju da posipanjem baste ili zardinjera ovom bakterijom ne mogu dobiti zlatan rudnik.<\/p>\n<p>\u201cZlato mora vec postojati u tlu. Ukoliko ga nema, bakterija ga nece jednostavno stvoriti\u201d, zakljucuje Rejt.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grupa australijskih istrazivaca dosla je do dokaza da mikroskopski mali mikrob, legende iz grcke mitologije i snove srednjovjekovnih alhemicara, moze pretvoriti u stvarnost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-51683","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51683","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51683"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51683\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51683"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51683"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51683"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}