{"id":51545,"date":"2006-03-16T20:59:20","date_gmt":"2006-03-16T20:59:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=51545"},"modified":"2006-03-16T20:59:20","modified_gmt":"2006-03-16T20:59:20","slug":"kurdska-porodica-hoda-cetvoronoske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/03\/16\/kurdska-porodica-hoda-cetvoronoske\/","title":{"rendered":"Kurdska porodica hoda cetvoronoske"},"content":{"rendered":"<p>Naucnici intenzivno proucavaju petoro brace i sestara, otkrivenih na dalekom jugu ruralne Turske, koji se zbog urodjene genetske anomalije mogu kretati samo na sve cetiri noge<\/p>\n<p>Naucnici intenzivno proucavaju petoro brace i sestara, otkrivenih na dalekom jugu ruralne Turske, koji se zbog urodjene genetske anomalije mogu kretati samo na sve cetiri noge. Rijec je o kurdskoj porodici za koju vjeruju da moze da pruzi vazne podatke o evoluciji covjeka. Nasi preci poceli su da hodaju na dvije noge prije vise od tri miliona godina.<\/p>\n<p>Dvije sestre i jedan brat cijeli se zivot krecu koristeci i ruke i noge, a jedna sestra i jedan brat ponekad uspiju da hodaju uspravno, samo na nogama. Svo petoro, u dobi od 18 od 34 godine, moze da stoji kratko i pritom su im koljena i glava savijeni. Da stvar bude zanimljivija, svi su mentalno retardirani. <\/p>\n<p>Otkrice je izazvalo zestoku raspravu. Dok neki naucnici tvrde da su zbog genetske greske ti ljudi nazadovali, drugi zauzimaju sasavim drugaciji stav &#8211; tvrde da su im geni izazvali ostecenje mozga koje im je omogucilo da razviju jedinstven oblik kretanja. Ipak, svi se slazu da je njihov hod \u201cotvorio nevjerovatan prozor u ljudsku proslost\u201d. BBC ce ove nedjelje, tacnije 17. marta prikazati i posebnu emisiju o neobicnoj porodici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Naucnici intenzivno proucavaju petoro brace i sestara, otkrivenih na dalekom jugu ruralne Turske, koji se zbog urodjene genetske anomalije mogu kretati samo na sve cetiri noge<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-51545","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51545","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51545"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51545\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51545"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51545"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51545"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}