{"id":51503,"date":"2006-01-28T12:42:22","date_gmt":"2006-01-28T12:42:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=51503"},"modified":"2006-01-28T12:42:22","modified_gmt":"2006-01-28T12:42:22","slug":"djecaci-rodjeni-tokom-kriza-zive-duze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/01\/28\/djecaci-rodjeni-tokom-kriza-zive-duze\/","title":{"rendered":"Djecaci rodjeni tokom kriza zive duze"},"content":{"rendered":"<p>Istrazivaci su odavno uocili da se tokom konflikata u drustvu radja manje djecaka nego djevojcica, a sada je utvrdjeno da djecaci, rodjeni tokom kriznih perioda, zive duze on onih koji se rode u vrijeme stabilnosti<\/p>\n<p>Istrazivaci su odavno uocili da se tokom konflikata u drustvu radja manje djecaka nego djevojcica, a sada je utvrdjeno da djecaci, rodjeni tokom kriznih perioda, zive duze on onih koji se rode u vrijeme stabilnosti.<\/p>\n<p>Vidljive promjene u odnosu broja novorodjenih djevojcica i djecaka- odnosno porast broja zenskih beba i smanjenje muskih u odredjenim periodima &#8211; nije nista novo, kazao je profesor javnog zdravstva na kalifornijskom univerzitetu Berkli, prenio je RT \u201cGlas Amerike\u201d.<\/p>\n<p>\u201cTo se desilo u vrijeme velikog zemljotresa u Japanu, to se desilo tokom ekonomske krize u istocnoj Njemackoj, desilo se tokom velikog smoga u Londonu 1952.  A i tokom teskog ekonomskog razdoblja u Sveskoj prije pola vijeka &#8211; rodjeno je daleko vise djevojcica nego djecaka.\u201d<\/p>\n<p>A kada se uslovi poboljsaju, broj novorodjenih decaka raste, tako da se neravnoteza ispravlja. Sta je razlog tome? <\/p>\n<p>Vecina naucnika vjeruje da je tu na djelu evolucija, jer su djevojcice, ciji broj je vazan za bioloski nastavak vrste, u tom smislu vaznije od nejakih djecaka. Pod uslovima stresa, majcin organizam proizvodi povecane kolicine kortisola, a taj hornom izgleda lose utice na nejak muski plod, ali ne i na zenski. Stoga dolazi do spontanog abortusa djecaka. <\/p>\n<p>Profesor Katalano kaze da kortisol djeluje kao \u201ctest mehanizam\u201c evolucije da bi se sprijecilo radjanje nedovoljno jakih muskih izdanaka. <\/p>\n<p>\u201cZeljeli smo da utvrdimo da li taj test mehanizam ima lose posljedice po onu musku djecu koja se rode,  imajuci u vidu da kortisol nanosi povredu plodu, i da li muska djeca izlozena tom hormonu imaju posljedice kasnije u zivotu.\u201d<\/p>\n<p>Ovo je naravno samo teorija, pa su profesor Katalano i njegove kolege zeljeli da istraze da li su djecaci rodjeni u kriznim vremenima manje zdravi i da li krace zive od onih koji su rodjeni tokom perioda stabilnosti. Istrazivanje su sproveli na podacima Svedske koja ima detaljne informacije o rodjenjima u periodu od 1751. do 1912.  Na osnovu broja zenske i muske dece rodjene u razdoblju od 160 godina, utvrdjeno je da su djecaci, rodjeni pod stresnim uslovima, zivjeli nesto duze od onih koji su rodjeni u periodu mira i stabilnosti, kazao je profesor Katalno.<\/p>\n<p>\u201cRezultati pokazuju da ti djecaci rodjeni u teskim vremenim u manjem broju nego djevojcica &#8211; nijesu bili slabiji, vec, naprotiv, mnogo zilaviji.\u201d<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istrazivaci su odavno uocili da se tokom konflikata u drustvu radja manje djecaka nego djevojcica, a sada je utvrdjeno da djecaci, rodjeni tokom kriznih perioda, zive duze on onih koji se rode u vrijeme stabilnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-51503","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51503\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}