{"id":51392,"date":"2005-10-05T14:49:35","date_gmt":"2005-10-05T14:49:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=51392"},"modified":"2005-10-05T14:49:35","modified_gmt":"2005-10-05T14:49:35","slug":"ne-osudjujte-lazove-oni-nijesu-krivi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2005\/10\/05\/ne-osudjujte-lazove-oni-nijesu-krivi\/","title":{"rendered":"Ne osudjujte lazove, oni nijesu krivi"},"content":{"rendered":"<p>Americki naucnici iz Los Andjelesa su dokazali da se struktura mozga ljudi koji cesto lazu znatno razlikuje od mozdane strukture ljudi kojima je istina svetinja<\/p>\n<p>Americki naucnici iz Los Andjelesa su dokazali da se struktura mozga ljudi koji cesto lazu znatno razlikuje od mozdane strukture ljudi kojima je istina svetinja.<\/p>\n<p>Na osnovu istrazivanja, pomocu magnetnorezonantne tomografije, doslo se do rezultata da patoloski lazovi imaju previse tzv. bijele, a manjak sive supstance u prefrontalnom korteksu, koji je kao dio mozga odgovaran za savjest i izgradnju moralnih predstava i stavova.<\/p>\n<p>Za razliku od sive supstance, koja se sastoji pretezno od nervno celijskih tjelasca, bijela je izgradjena od nervnih vlakana.<\/p>\n<p>Ovo nesvakidasnje istrazivanje, ciji su detaljni rezultati objavljeni u \u201cBritanskom casopisu za psihijatriju\u201d, pokazuje da su ljudi koji imaju do 25 odsto viska bijele supstance sposobni da ovladaju lazima do perfekcije i potcine druge licnosti svojoj volji.<\/p>\n<p>Prema objasnjenju istrazivaca, visak bijele supstance djeluje takoreci kao nagonski poriv, pa se oboljeli sluze svim sredstvima da bi zadovljili potrebu za lazima.<\/p>\n<p>Autisticna djeca, smatraju naucnici, primjer su za visak sive i nedostatak bijele supstance u prefrontalnom korteksu i, usled toga, ona nijesu u stanju da lazu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Americki naucnici iz Los Andjelesa su dokazali da se struktura mozga ljudi koji cesto lazu znatno razlikuje od mozdane strukture ljudi kojima je istina svetinja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-51392","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51392"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51392\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}