Na pitanje da li ljudski mozak moze da odrzi korak s informacijama koje se sve brze kanalisu ka nama, nauka daje potvrdan odgovor, ali naucnici upozoravaju da moze da bude sve vise brilijantno pametnih ljudi, ali nesposobnih da razlikuju dobro i zlo<\/p>\n
Na pitanje da li ljudski mozak moze da odrzi korak s informacijama koje se sve brze kanalisu ka nama, nauka daje potvrdan odgovor, ali naucnici upozoravaju da moze da bude sve vise brilijantno pametnih ljudi, ali nesposobnih da razlikuju dobro i zlo. <\/p>\n
Profesor neurologije na americkom Univerzitetu u Ajovi Antonio Damasio objasnjava da u emotivnom i kognitivnom (saznajnom])delu ljudskog mozga ([od kojih se on sastoji) potreban nejednak vremenski period za obradu informacija, iako su medjusobno povezani i zajedno savrseno rade. <\/p>\n
\u201cEmotivni dio mozga radi mnogo sporije, dok je kognitivni dio, zbog bolje povezanosti mozdanih nervnih zavrsetaka, brzi i informacije obradi za deseti ili stoti deo milisekunde\u201d, rekao je Damasio.<\/p>\n
\u201cPogledajmo adolescenta kako odjednom ucestvuje u 15 cetovanja i videcemo kako mozdane operacije kognitivnog dijela mozga brzo funkcionisu. Aktivnost emotivnog dijela mozga je, medjutim, mnogo sporija\u201d, kaze profesor i dodaje da se dogadjaj moze pojaviti kao bljesak, ali da je emotivnom dijelu mozga potrebno nekoliko sekundi da bi ga registrovao. <\/p>\n
Emocije su nas \u201cvodic kroz svakodnevni zivot\u201d, one nam \u201cgovore\u201d kada je pravi trenutak za donosenje odluka, nijesu u suprotnosti s razumom, kako se obicno misli, ali da ne mogu da prate brz ritam modernog zivota, pa zato i nema vremena za emotivnu reakciju, navodi profesor Damasio. <\/p>\n
\u201cTo sam shvatio radeci s pacijentima ciji su emotvni centri u mozgu bili osteceni usled epilepsije, raznih nesreca ili tumora\u201d, kaze profesor. Naucno je dokazano da emotivni deo, preko hipotalamusa i hipofize – glavne zlijezde s unutrasnjim lucenjem – stimulise endokrini sistem i utice na hormone u telu koji izazivaju fizicku reakciju na odredjenu emociju. <\/p>\n
\u201cZamislite osobu kojoj \u201cide u zivotu\u201d: ima prijatelje, dobar brak, uspesna je u poslu kojim se bavi. A, onda, sve se promijeni nakon jednog mozdanog udara ili tumora. Ta promjena se tice donosenja svakodnevnih odluka\u201d, objasnjava Damasio. <\/p>\n
\u201cKao sto svijet oko nas stimulise nasa cula vida, sluha i mirisa, tako su emocije posledica \u201cznakova\u201d unutar naseg organizma koje on salje mozgu. Tako, na primjer, emociju radosti izaziva \u201ckoktel\u201d odredjenih hormona koji stimulisu odredjene nervne centre\u201d, naveo je Damasio. <\/p>\n
Kombinaciju culne i emotivne informacije nazivamo \u201csomatski marker\u201d. Zahvaljujuci somatskim markerima nase emocije su nas \u201cvodic kroz svakodnevni zivot\u201d. Pomocu somatskih markera mozak kombinuje culne i emotivne informacije i cuva ih za buduce \u201ckoriscenje\u201d. <\/p>\n
Na primjer, kada registrujemo voljenu osobu, nase tijelo se nalazi u stanju koje odgovara emociji \u201cljubav\u201d. Somatski marker \u201cstupa na snagu\u201d kada ponovo ugledamo nasu voljenu osobu ili neku koja nas podsjeca na nju. <\/p>\n
\u201cOsjecanja koja gajimo prema svom partneru se razvijaju polako, ali dogadjaji iz spoljasnjeg svijeta nam se \u201cserviraju\u201d jedan za drugim u vrlo malim vremenskim razmacima, tako da nemamo vremena da na njih emotivno odreagujemo. Zato je sve vise ljudi koji, iskljucivo, zavise od kognitivnog dijela mozga, bez moci da koriste i emotivni deo i tako odluce da li je nesto dobro ili lose\u201d, ukazuje Damasio. <\/p>\n
Namece se zakljucak da \u201copasnost\u201d za generaciju koja dolazi nije u velikom obimu informacija, vec u mogucnosti da i oni postanu kao Antonijevi pacijenti: brilijantno pametni, ali nesposobni da donesu odluku da li je nesto dobro ili lose. (RTS)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na pitanje da li ljudski mozak moze da odrzi korak s informacijama koje se sve brze kanalisu ka nama, nauka daje potvrdan odgovor, ali naucnici upozoravaju da moze da bude sve vise brilijantno pametnih ljudi, ali nesposobnih da razlikuju dobro i zlo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-51345","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51345"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51345\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}