{"id":51118,"date":"2005-02-21T10:50:52","date_gmt":"2005-02-21T10:50:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=51118"},"modified":"2005-02-21T10:50:52","modified_gmt":"2005-02-21T10:50:52","slug":"cunami-otkrio-drevni-grad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2005\/02\/21\/cunami-otkrio-drevni-grad\/","title":{"rendered":"Cunami otkrio drevni grad"},"content":{"rendered":"<p>Indijski arheolozi su poceli podvodna istrazivanja mjesta na kojemu se, kako vjeruju, nalaze drevni grad i djelovi hrama otkriveni nakon udara cunamija na obale vjekovnog svetilista Mahabalipuram<\/p>\n<p>Indijski arheolozi su poceli podvodna istrazivanja mjesta na kojemu se, kako vjeruju, nalaze drevni grad i djelovi hrama otkriveni nakon udara cunamija na obale vjekovnog svetilista Mahabalipuram. Tri kamene strukture oslikane crtezima zivotinja otkrivene su u blizini tog obalskog grada koga je 26. decembra prosle godine pogodio veliki plimni val.<\/p>\n<p>Mahabalipuram je odavna poznat po svojim raskosno ukrasenim hramovima koji su uvrsceni na popis svjetske bastine i koje godisnje posjete hiljade turista i hinduskih hodocasnika. Prema britanskim putopiscima, na tome podrucju je nekada bilo sedam pagoda, od kojih je sest potopilo more. Pronadjene strukture mogle bi da budu djelovi tih pagoda.<\/p>\n<p>Arheolozi kazu da su crtezima lavova, slonova i paunova redovno ukrasavani zidovi hramova tokom perioda Pallave u sedmom i osmom vijeku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Indijski arheolozi su poceli podvodna istrazivanja mjesta na kojemu se, kako vjeruju, nalaze drevni grad i djelovi hrama otkriveni nakon udara cunamija na obale vjekovnog svetilista Mahabalipuram<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-51118","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51118"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51118\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}