{"id":50918,"date":"2004-09-17T12:24:37","date_gmt":"2004-09-17T12:24:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50918"},"modified":"2004-09-17T12:24:37","modified_gmt":"2004-09-17T12:24:37","slug":"kod-budve-otkrivena-alga-%e2%80%9ctumor-mediterana%e2%80%9d","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2004\/09\/17\/kod-budve-otkrivena-alga-%e2%80%9ctumor-mediterana%e2%80%9d\/","title":{"rendered":"Kod Budve otkrivena alga \u201ctumor Mediterana\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Strucnjaci Instituta za biologiju mora u Kotoru potvrdili su da u moru kod Budve postoji, po ostali zivi svijet fatalna, tropska alga \u201cCaulerpa racemosa\u201d, poznata kao \u201ctumor Mediterana\u201d<\/p>\n<p>Strucnjaci Instituta za biologiju mora u Kotoru potvrdili su da u moru kod Budve postoji, po ostali zivi svijet fatalna, tropska alga \u201cCaulerpa racemosa\u201d, poznata kao \u201ctumor Mediterana\u201d. <\/p>\n<p>Visi naucni istrazivac kotorskog Instituta Vesna Macic izjavila je da je prva informacija o mogucem postojanju alge dobijena od ronioca i ribara iz Budve Duska Tadica. Alga \u201cCaulerpa racemosa\u201d poznata je i kao \u201ctumor Mediterana\u201d zbog toga sto svojim gustim naseljima sprjecava prodor svjetlosti neophodne za sve ostale alge i tako izaziva njihovo uginuce. Pored toga, u vodu ispusta odredjene materije (tipa alkaloida) koje izazivaju ubijanje i svih drugih organizama u okolini, objasnila je Micic. <\/p>\n<p>Alga je iz Crvenog mora, preko Sueckog kanala, dospjela u jugoistocni Mediteran, gdje je prvi put otkrivena tridesetih godina proslog vijeka. Algu karakterise brz rast na svim tipovima podloge, a pored toga sto utice na smanjenje broja vrsta i osiromasenje biodiverziteta, ova alga ima negativan efekat na ribarstvo, ronjenje i turizam, smatraju strucnjaci Instituta. Oni tvrde da se alge mogu dodirivati bez direktne opasnosti po covjeka, ali je, prema medjnarodnim zakonima, zabranjeno njihovo branje, prodavanje i transport. <\/p>\n<p>Djelici alge mogu prezivjeti i do desetak dana van vode, na toplom, tamnom mjestu i da, nakon dolaska u morsku vodu, nastave da rastu. Do devedesetih godina minulog vijeka, ova alga je bila rijetka i rasprostranjena samo u juznom i istocnom Mediteranu, ali od tada se prosirila po cijelom Mediteranu. <\/p>\n<p>Na crnogorskoj obali ce morsko dno, obraslo ovom algom, biti prekriveno crnim PVC folijama, sto treba da izazove uginuce alge, zbog nedostatka svjetlosti. Zato u Institutu u Kotoru upozoravaju ronioce i ribare da ne \u201cuznemiravaju alge\u201d, jer svako kidanje njihovih djelova moze zagaditi nova podrucja. <\/p>\n<p>Algu je lako prepoznati, jer je svijetlo &#8211; zelene boje, sa puzajucim stablom, sa kojeg rastu listici slicni bobicama nezrelog grozdja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Strucnjaci Instituta za biologiju mora u Kotoru potvrdili su da u moru kod Budve postoji, po ostali zivi svijet fatalna, tropska alga \u201cCaulerpa racemosa\u201d, poznata kao \u201ctumor Mediterana\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-50918","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50918"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50918\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}