Najpoznatiji kanadski modni kreator Ricard Robinson kreirao je haljinu na kojoj je simbolicno predstavljen citavo svijet. Haljina je sasivena od 212 zastava (gotovo) svih zemalja svijeta medju kojima su i Srbija i Crna Gora i druge drzave bivse Jugoslavije<\/p>\n
Najpoznatiji kanadski modni kreator Ricard Robinson kreirao je haljinu na kojoj je simbolicno predstavljen citavo svijet. Haljina je sasivena od 212 zastava (gotovo) svih zemalja svijeta medju kojima su i Srbija i Crna Gora i druge drzave bivse Jugoslavije. Najsareniju haljinu na svijetu, mnogo duzu od uobicajene, nosila je crnoputa Kanadjanka, model Kadija Bagajoko. <\/p>\n
Ricard Robinson svake godine povodom nacionalnog praznika – Dana Kanade, predstavlja novu, originalnu kreaciju. Krajem sezdesetih godina Robinson je studirao modu u Parizu i radio u dizajn-studijima Iva Sen Lorana i Kristijana Diora. Od pocetka sedamdesetih, u centru Otave nadomak Parlamenta, ima svoj modni studio, a od 1972. i modnu akademiju na kojoj godisnje studira 80-100 redovnih i vise od 400 vanrednih studenata.<\/p>\n
Robinsonove modele nose najuglednije i najbogatije kanadske dame, medju kojima su i supruge generalnih guvernera, premijera i drugih uticajnih i poznatih licnosti. On takodje uspjesno kreira i za muskarce. U Robinsonovim kreacijama primjetan je klasican evropski stil odijevanja, ali nerijetko iznenadjuje i ekstravagantnim modelima poput \u201chaljine od milion dolara\u201d koju je kreirao za bogatasicu Marlen Kopland, zenu nekadasnjeg osnivaca i vlasnika cuvene softverske kompanije \u201cKorel\u201d. <\/p>\n
Ta haljina izazvala je veliku paznju dzet-set drustva ne samo u Otavi i Kanadi nego i sirom Sjeverne Amerike jer je, kao modne detalje sadrzao otkrivene Marlenine dojke, zlatni oklop i dijamantsku bradavicu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najpoznatiji kanadski modni kreator Ricard Robinson kreirao je haljinu na kojoj je simbolicno predstavljen citavo svijet. Haljina je sasivena od 212 zastava (gotovo) svih zemalja svijeta medju kojima su i Srbija i Crna Gora i druge drzave bivse Jugoslavije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-50795","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50795\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}