{"id":50725,"date":"2011-07-29T12:44:15","date_gmt":"2011-07-29T12:44:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50725"},"modified":"2011-07-29T12:44:15","modified_gmt":"2011-07-29T12:44:15","slug":"voda-sa-mjeseca-pada-na-saturn","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/07\/29\/voda-sa-mjeseca-pada-na-saturn\/","title":{"rendered":"Voda sa mjeseca pada na Saturn"},"content":{"rendered":"

Nau\u010dnici su kona\u010dno uspjeli  da otkriju izvor iz kojeg na Saturn sti\u017ee voda koja toj planeti daje specifi\u010dan sjaj.<\/p>\n

Prema novim istra\u017eivanjima, vode pada sa Saturnovog ledenog mjeseca Enkelada<\/a>, koji je šesti po veli\u010dini mjesec prstenovima opasane planete i jedini je u Sun\u010devom sistemu za koji se pouzdano zna da uti\u010de na hemijski sastav mati\u010dnog tijela, piše T-portal.<\/em><\/p>\n

Nau\u010dnici su je u atmosferi planete prvi put otkrili vodu 1997. godine uz pomo\u0107 Infracrvene svemirske osmatra\u010dnice Evropske svemirske agencije (ESA). Zatim je sonda Cassini\/Huygens<\/em> otkrila mlazove na Enkeladu, a teleskop Herschel<\/em> kona\u010dno je povezao sve ove informacije u potpunu sliku.<\/p>\n

Kompjuterski modeli, utemeljeni na Herschelovim posmatranjima, pokazali su da izme\u0111u tri i pet posto vode koju izbaci Enkelad padne na Saturn, a ostatak se rasprši po svemiru, drugim mjesecima ili se zaledi u Saturnovim prstenima. Iz vodene pare u atmosferi Saturna stvaraju se razli\u010diti spojevi koji u sebi sadr\u017ee kiseonik i ugljen- dioksid.<\/p>\n

"Na Zemlji ne postoji ništa sli\u010dno", rekao je šef istra\u017eivanja na Institutu Max Planck<\/em> u Njema\u010dkoj. "U našu atmosferu iz svemira ne sti\u017eu zna\u010dajnije koli\u010dine vode. To je jedinstveno obilje\u017eje Saturna", dodao je.<\/p>\n

Mjesec Enkelad otkrio je 1789. William Herschel, britanski astronom njema\u010dkog porijekla. Promjer mu je samo 500 kilometara, a prekriven je ledom. Stru\u010dnjaci su na njegovoj ju\u017enoj polulopti otkrili vulkane vode koji su potvrdili da je geološki još aktivan. Istra\u017eivanja pokazuju da bi pod njegovom smrznutom površinom moglo biti teku\u0107e vode koja bi, zajedno sa još nekim otkrivenim hemikalijama, mogla biti pogodna za razvoj \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010dnici su kona\u010dno uspjeli  da otkriju izvor iz kojeg na Saturn sti\u017ee voda koja toj planeti daje specifi\u010dan sjaj.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50725","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50725"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50725\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}