{"id":50721,"date":"2011-07-25T13:16:54","date_gmt":"2011-07-25T13:16:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50721"},"modified":"2011-07-25T13:16:54","modified_gmt":"2011-07-25T13:16:54","slug":"global-scaling-osnova-jedne-nove-nauke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/07\/25\/global-scaling-osnova-jedne-nove-nauke\/","title":{"rendered":"Global Scaling &#8211; osnova jedne nove nauke"},"content":{"rendered":"<p><strong>Nu\u017eno je ra\u0111anje novog nau\u010dno-prirodnog pogleda na svet, kako bi nauka i dru&scaron;tvo uspeli da se reformi&scaron;u&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>Nije energija&nbsp; &bdquo;Velikog praska&quot; to &scaron;to dr\u017ei univerzum stabilnim, ve\u0107 u univerzumu postoji sinhronizuju\u0107a vibracija &#8211; tvrdi dr. Hartmut Miler (Dr. Hartmut M&uuml;ller).&nbsp; Ta vibacija omogu\u0107uje opstanak celog univerzuma sa ciljem da sve &scaron;to je nastalo bude sinhrono tj. u skladu sa tom vibracijom (frekvencijom). <\/p>\n<p>A tajne prirode se uzalud tra\u017ee u laboratorijama, jer moderne nau\u010dne teorije oslikavaju laboratorijski idealne uslove i daleko su od realne kompleksnosti prirode. Moderna fizika nije prirodna nauka ve\u0107 &bdquo;laboratorijska&quot;.<\/p>\n<p>Na\u017ealost je civilizovani svet jo&scaron; uvek uposlen atomskim naoru\u017eanjem i ratovima a ogromni akceleratori istra\u017euju \u010destice &bdquo;Velikog praska&quot; kako bi se do&scaron;lo do jo&scaron; razornijeg oru\u017eja. <\/p>\n<p>Prema tvrdnjama dr. Milera &bdquo;Globalno skaliranje&quot; (Global Scaling &#8211; <a href=\"http:\/\/www.global-scaling-institute.de\/1-1-Home.html\">http:\/\/www.global-scaling-institute.de\/1-1-Home.html<\/a>)&nbsp;predstavlja novu nau\u010dnu postavku, koja je u njegovom institutu u Nema\u010dkoj razra\u0111ena do detalja i primenjiva je u praksi u skoro svim oblastima prirode i ljudskih delatnosti. Nastala je jedna celovita prirodno-nau\u010dna&nbsp; postavka koja je u stanju da reformi&scaron;e nauku i dru&scaron;tvo.<\/p>\n<p>Jo&scaron; po\u010detkom osamnaestog veka je Johan Kepler (Johannes Kepler 1571.- 1630. god.) u svom najzna\u010dajnijem delu &bdquo;Harmonija sveta&quot; (Weltharmonie) vr&scaron;io istra\u017eivanja harmoniskih pojava. Osnova toga le\u017ei u anti\u010dkoj &#8211; Pitagorejskoj teoriji harmoni\u010dne kosmologije. <\/p>\n<p>Radi se o tome da je sve u prirodi i u dru&scaron;tvu podlo\u017eno jednom zakonu, zakonu harmonije koji se najbolje mo\u017ee objasniti&nbsp; muzikom: tonsku skalu predstavlja 1\/2 (oktava), 2\/3(kvinta), 3\/4 (kvarta), 4\/5 (terca) i svako muzi\u010dko delo koje ne po&scaron;tuje tu skalu je disharmoni\u010dno.<\/p>\n<p>Izra\u017eeno matemati\u010dkom formulom ovaj zakon se mo\u017ee univerzalno primeniti i u svim in\u017eenjerskim projektnim zadatcima, bilo iz oblasti mehanike, arhitekture ali i u biologiji, seizmologiji&#8230;. i naravno u matematici.<\/p>\n<p>Global Scaling Research Institute GmbH iz Minhena vas poziva u svet nove prirodne nauke, koja ima zadatak&nbsp; da razume univerzalnu povezanost u prirodi, iz toga da u\u010di i&nbsp; da to znanje u\u010dini korisnim za dobro \u010doveka.<\/p>\n<p><em>Preuzeto sa kpv.rs<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><strong>Nu\u017eno je ra\u0111anje novog nau\u010dno-prirodnog pogleda na svet, kako bi nauka i dru&scaron;tvo uspeli da se reformi&scaron;u&#8230;<\/strong><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50721","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50721","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50721"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50721\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50721"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50721"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50721"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}