Nau\u010dnici su pokazali da su pretra\u017eiva\u010di poput Gugla utacali na ljude i na\u010din na koji pamte.<\/p>\n
Ljudi menjaju svoji na\u010din razmišljanja zbog fascinantnih mogu\u0107nosti pretra\u017eiva\u010da poput na primer Gugla, koji po\u010dinje da pamti umesto njih. Ukratko, ljudi više ne moraju da znaju, ve\u0107 samo da znaju gde mogu da saznaju, pokazali su nau\u010dnici sa Univerziteta Kolumbija.<\/p>\n
Istra\u017eivanje predstavljeno u Sajens magazinu, sadr\u017ealo je serije eksperimenata. U jednom eksperimentu, ispitanici su dobili informacije koje je trebalo da unesu u ra\u010dunar. Polovini je re\u010deno da \u0107e ra\u010dunar sa\u010duvati informaciju, dok je drugoj polovini re\u010deno da \u0107e biti izbrisana.<\/p>\n
Ispitanici se nisu trudili da zapamte informaciju koja je trebalo da bude pohranjena u ra\u010dunar, jer su ra\u010dunali na to da uvek mogu da potra\u017ee informaciju. U jednom drugom eksperimentu, pokazalo se da su lako pamtili put do \u017eeljene informacije i fasciklu u kojoj se nalazi, ali nju nisu pamtili. <\/p>\n
– Rezultat je pokazao da je "gde" postalo prioritetno, dok je "šta" zaboravljeno – rekli su nau\u010dnici.<\/p>\n
Betsi Sparou, psiholog i vo\u0111a eksperimenta, rekla je da su ljudi kada bi se suo\u010dili sa teškim pitanjem prvenstveno pomislili na kompjuter.<\/p>\n
U skladu sa tim, manje su nam sposobnosti da se prisetino informacije, a ve\u0107e su nam šanse da znamo kako da do njih do\u0111emo.<\/p>\n
Ona zaklju\u010duje da je internet postao naša dodatna memorija, kojoj mo\u017eemo pristupiti u svako doba – arena u kojoj mo\u017eemo pristupiti informaciji pohranjenoj izvan nas samih.<\/p>\n
Istra\u017eivanje pokazuje da ljudi stvaraju simbiozu sa ra\u010dunarima, a kada nam je internet veza uskra\u0107ena, stanje postaje sli\u010dno gubljenju prijatelja".<\/p>\n
Gardijan\/trojka.rs<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nau\u010dnici su pokazali da su pretra\u017eiva\u010di poput Gugla utacali na ljude i na\u010din na koji pamte.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50715","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50715","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50715"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50715\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50715"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50715"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50715"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}