{"id":50705,"date":"2011-07-09T09:37:11","date_gmt":"2011-07-09T09:37:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50705"},"modified":"2011-07-09T09:37:11","modified_gmt":"2011-07-09T09:37:11","slug":"zasto-imamo-nocne-more-i-kako-ih-se-rijesiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/07\/09\/zasto-imamo-nocne-more-i-kako-ih-se-rijesiti\/","title":{"rendered":"Za\u0161to imamo no\u0107ne more i kako ih se rije\u0161iti"},"content":{"rendered":"

No\u0107ne more predstavljaju na\u010din na koji mozak usmjerava našu pozornost na probleme i pitanja s kojima se trebamo suo\u010diti, smatraju stru\u010dnjaci<\/p>\n

No\u0107ne more su mnogima izvor zbunjenosti i tjeskobe, ali istra\u017eiva\u010di vjeruju kako one u osnovi imaju vrlo korisnu svrhu. One su va\u017ene za ljudsko pre\u017eivljavanje, u suprotnom bi ih evolucija eliminirala, smatra Deirdre Barrett<\/a>, psihologinja sa Harvarda, ina\u010de autorica knjige Trauma and Dreams (Harvard University Press, 1996.). Ona teoretizira da no\u0107ne more predstavljaju na\u010din na koji mozak usmjerava našu pozornost na probleme i pitanja s kojima se trebamo suo\u010diti.<\/p>\n

No\u0107ne more su vjerojatno nastale tijekom evolucije kako bismo postali tjeskobni i oprezni u kontekstu odre\u0111enih opasnosti, tvrdi Barrett dodavši da su \u010dak i post-traumatske no\u0107ne more vrlo vjerojatno našim precima bile od velike koristi – na primjer, kad ih je napala neka \u017eivotinja ili rivalsko pleme jer je uvijek postojala opasnost da se to ponovi pa su no\u0107ne more slu\u017eile za podsje\u0107anje na to da budu oprezni.<\/p>\n

Ipak, taj evolucijski alarm danas mo\u017eda i nije tako koristan. Suvremene opasnosti poput po\u017eara u ku\u0107i, plja\u010dkanja, silovanja, automobilskih sudara i tome sli\u010dno vrlo rijetko se višekratno doga\u0111aju istoj \u017ertvi pa na ovaj adaptacijski mehanizam \u010desto uop\u0107e ne koristi, objasnila je Barrett. Me\u0111utim, neke no\u0107ne more mo\u017eda privla\u010de pozornost na ono oko \u010dega biste se zaista trebali zabrinuti ili na nešto o \u010demu kad postanete svjesniji mo\u017eete uvjeriti vlastitu podsvijest da se radi o neva\u017enoj stvari i tako prestati ‘trošiti vrijeme’ na no\u0107ne more.<\/p>\n

Ali kako zaustaviti no\u0107ne more i uvjeriti podsvijest da ih prestane ponavljati?<\/p>\n

Ljudi trebaju u budnom stanju smisliti alternativni kraj no\u0107ne more koja ih mu\u010di – neki ljudi preferiraju to da pobijede napada\u010da, drugi pak \u017eele da ih netko drugi spasi, tre\u0107i pak \u017eele neko realisti\u010dnije rješenje, \u010detvrtima je dovoljno i neki metafori\u010dki ishod. Barrett, dakle, savjetuje, da smislite alternativni kraj no\u0107noj mori, da u budnom stanju i \u010desto razmišljate o tome kako ste vi pobjednik ili kako se suprotstavljate onome tko vas progoni ili pobje\u0111ujete u bilo kojem kontekstu u no\u0107noj mori. Drugim rije\u010dima, vje\u017ebajte. Isto vrijedi i prije nego što legnete i zaspite. Ipak, prije nego što pokušate izmijeniti no\u0107nu koru, Barrett misli da je bolje pokušati dešifrirati njeno pravo zna\u010denje. Katkada analizom lošeg sna svatko od nas mo\u017ee na\u0107i povezanost sa svakodnevnim problemima i brigama.<\/p>\n

Imajte na umu da su no\u0107ne more normalna pojava u spavanju i da njihova u\u010destalost varira od osobe o osobe. Neki imaju više no\u0107nih mora u vrlo kratkom periodu – mo\u017eda se to tim ljudima \u010dini kao loš znak, ali u osnovi to zna\u010di da oni jednostavno intenzivnije i \u017eivlje sanjaju op\u0107enito, objašnjava Barrett. U slu\u010daju da su no\u0107ne more previše intenzivne i u\u010destale i ako ste zbog njih jako tjeskobni i bojite se i\u0107i spavati, svakako potra\u017eite stru\u010dnu pomo\u0107. Ipak, nekim ljudima no\u0107ne more ne predstavljaju nikakav problem, štoviše one su im puno zanimljivije od ‘normalnih’ snova. Bilo kako bilo, eto što trebate u\u010diniti – prvo ih pokušati dešifrirati, a zatim izmijeniti. <\/p>\n

metro-portal.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

No\u0107ne more predstavljaju na\u010din na koji mozak usmjerava našu pozornost na probleme i pitanja s kojima se trebamo suo\u010diti, smatraju stru\u010dnjaci<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50705","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50705","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50705"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50705\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}