Krafne, ljetne vru\u0107ine, kontracepcija, ciagarete, Atkinsonova dijeta… Dug je popis okida\u010da koji nas u svakodnevnom \u017eivotu mogu gurnuti u depresiju<\/p>\n
Gotovo da nema obitelji koju nije dotaknula depresija. Samo je u prošloj godini 5,5 milijuna Britanaca bilo na antidepresivima, piše Daily Mail. Gubitak voljene osobe, financijski problemi i poreme\u0107eni odnosi me\u0111u najpoznatijim su okida\u010dima depresije, tvrdi britanski psiholog, dr. Rick Norris. No, me\u0111u okida\u010dima su i neki drugi uzroci koji se kriju u našim svakodnevnim aktivnostima: kraftne, slastice, Atkinsonova dijeta, cigarete, pa \u010dak i sun\u010danje mogu nam spustiti raspolo\u017eenje.<\/p>\n
Vru\u0107ina<\/p>\n
Ve\u0107ina ljudi navija za dobro vrijeme, ali za tisu\u0107e drugih to zna\u010di jednu stvar: depresiju. Mnoge osobe ljeti pate od oblika sezonskog afektivnog poreme\u0107aja (seasonal affective disorder – SAD), kada se depresija ne aktivira zbog nedostatka sunca, nego zato što ga ima previše. Procjenjuje se da \u010dak 600.000 Britanaca pati od ljetne depresije. <\/p>\n
Smatra se da je taj poreme\u0107aj povezan s osjetljivoš\u0107u na toplinu i hormonskom neravnote\u017eom. Jedna teorija tuma\u010di da u vru\u0107im danima štitnja\u010da lu\u010di manje hormona, što dovodi do nedostatka energije. Druga teorija sugerira da vru\u0107ine smanjuju sposobnost nošenja sa stresom. <\/p>\n
‘Ljudi koji pate od ljetne depresije imat \u0107e smanjen apetit i nesanicu, zimska pak depresija donosi pove\u0107anje apetita i sna’, objašnjava dr. Alfred Lewy sa Sveu\u010dilišta u Oregonu. <\/p>\n
Analiza stope samoubojstava za vrijeme vru\u0107ih dana pokazuje ve\u0107i broj samoubojstava kada prosje\u010dna dnevna temperatura dosegne 18 stupnjeva. To se povezuje s padom razine serotonina, hormona sre\u0107e koji bilje\u017ei pad tijekom ljetnih mjeseci. ‘Postoji vjerojatno više \u010dimbenika’, ka\u017ee dr. Lisa Page s londonskog Kings Collegea. <\/p>\n
‘Ljudi ljeti piju više alkohola, a konzumacija alkohola, uz depresivni u\u010dinak, smanjuje ihibicije, pa su \u010deš\u0107e impulizivne radnje osjetljivijih osoba. Vru\u0107ina tako\u0111er ometa san, pa takva stanja mogu gurnuti labilne osobe preko ruba.’ <\/p>\n
Pilula<\/p>\n
\u017dene koje uzimaju kontracepcijske pilule su gotovo dva puta izlo\u017eenije riziku od depresije nego \u017eene koje ne koriste ove vrstu kontracepcije, navodi jedno australsko istra\u017eivanje .'To je mogu\u0107e budu\u0107i da kontracepcijske pilule mogu promijeniti raspolo\u017eenje kod \u017eena koje su osjetljivije’, ka\u017ee dr. Ailsa Gebbies britanskog Royal Collegea. ‘Ne znamo poudano uzrok, ali misli se da je to povezno s razinom serotonina u mozgu.’ <\/p>\n
Krafne<\/p>\n
Koliko god nas mogu razveseliti, slastice poput krafni loše su za figuru i mentalno stanje. ‘Slatka i masna hrana mo\u017ee brzo popraviti raspolo\u017eenje, ali še\u0107erni udar koji slijedi mo\u017ee stanje u\u010diniti još gorim’, objašnjava Helen Bond, iz britanske udruge dijeteti\u010dara. ‘Naše raspolo\u017eenje odre\u0111uje stalan dotok energije koju glukoza u krvi daje mozgu.’<\/p>\n
Prijenos informacija izme\u0111u stanica provodi se spojevima kao što je dopamin. Podizanje razine dopamina mo\u017ee potaknuti raspolo\u017eenje, a pad je povezan s osje\u0107ajem tuge. Iako je najbolje jesti hranu koja energiju otpušta polako, kao što je kruh od integralnog brašna, ako baš volite slatko, \u010dokolada mo\u017ee privremeno pomo\u0107i’, savjetuje Helen Bond. ‘Kada pojedemo \u010dokoladu, osloba\u0111a se neurotransmiter zvan feniletilamin, što dovodi do osje\u0107aja budnosti. Odaberite \u010dokoladu s više od 85 posto kakaa kako biste izbjegli udar še\u0107era.’ <\/p>\n
Uli\u010dna rasvjeta<\/p>\n
Previše svjetla u spava\u0107oj sobi iz razli\u010ditih izvora, uli\u010dne rasvjete, no\u0107nog svjetla ili \u010dak s TV ekrana, mo\u017ee imati negativan u\u010dinak na mozak, ka\u017eu znanstvenici. U studijama na \u017eivotinjama otkrilo se da izlo\u017eenost prigušenom svjetlu no\u0107u u dugotrajnijem periodu mo\u017ee uzrokovati promjene u hipokampusu, podru\u010dju mozga povezanim s depresijom. <\/p>\n
\u010caj i kava<\/p>\n
‘Uvijek sam zaprepašten kad vidim da osobe koje se osje\u0107aju depresivno i imaju problema sa spavanjem, piju velike koli\u010dine \u010daja i kave, \u010dak i kasno nave\u010der ‘, ka\u017ee dr. William Shanahan. ‘Morate se osje\u0107ati krajnje jadno jer ne mo\u017eete spavati no\u0107u, a posljedice osje\u0107ate sljede\u0107i dan.’ Slijedite zlatno pravilo i ne konzumirajte kofein nakon 16 sati, espresso nakon ve\u010dere mo\u017ee biti koban za vaš san.’<\/p>\n
Tablete za tlak<\/p>\n
Neki beta-blokatori za visoki krvni pritisak i retinoidi koji tretiraju ko\u017ene bolesti kao što su akne i psorijaza povezani su s depresijom.<\/p>\n
‘Sada smo prili\u010dno sigurni da beta-blokatori mogu izazvati depresiju kod nekih ljudi’, ka\u017ee britanski profesor farmakologije David Taylor: ‘Isto vrijedi i za lijekove protiv akni te interferon koji se koristi u lije\u010denju multiple skleroze i hepatitisa.’ <\/p>\n
Cigarete<\/p>\n
Pušenje mo\u017ee pove\u0107ati rizik od teške depresije za 93 posto, tvrde znanstvenici sa Sveu\u010dilišta u Melbourneu. Studija provedena na 1.043 \u017eene, objavljena u \u010dasopisu British Journal of Psychiatry, otkriva da je \u010dak 15 posto puša\u010da razvilo veliki depresivni poreme\u0107aj. Nikotin stvara osje\u0107aj relaksacije, tako da ljudi vjeruju da cigarete smanjuju stres i anksioznost, ali ti su u\u010dinci samo privremeni. Nikotin stimulira otpuštanje dopamina, no tako\u0111er poti\u010de mozak da isklju\u010di svoj mehanizam za stvaranje dopamina, pa je dugoro\u010dna opskrba dopaminom smanjena. <\/p>\n
Hiperaktivna štitnja\u010da<\/p>\n
\u010cest uzrok slabog raspolo\u017eenja ili depresije je hiperaktivna štitnja\u010da. Pove\u0107ana aktivnost štitne \u017elijezde posebno utje\u010de na starije osobe, ka\u017ee britanski endokrinolog dr. Mark Vanderpum. <\/p>\n
Internet<\/p>\n
U studiji provedenoj prošle godine u Kini na uzorku od gotovo tisu\u0107u tinejd\u017eera utvr\u0111eno je da korištenje interneta mo\u017ee uzrokovati depresiju. ‘Naši su \u017eivoti pod izvjesnim napadom tehnologije i to mo\u017ee biti iscrpljuju\u0107e za mozak’, ka\u017ee dr. Richard Graham. ‘Ako ste stalno na internetu ili telefonu, to mo\u017ee dovesti do simptoma depresije. Manje ste svjesni stvarnih društvenih situacija, a sigurniji ste u virtualnom svijetu. Provodite li više od dva sata dnevno na internetu, a razlog nije posao, imate razlog da se zabrinete.’ <\/p>\n
Vegetarijanska prehrana<\/p>\n
‘Postoje dokazi koji sugeriraju kako nedostatak nezasi\u0107enih masnih kiselina mo\u017ee pridonijeti depresiji’, ka\u017ee dr. Eva Cyhlarova. Ranije su ove godine ameri\u010dki znanstvenici otkrili da \u017eene koje su tijekom trudno\u0107e konzumirale riblje ulje imaju manji rizik od postnatalne depresije: ‘Vegetarijanci nemaju adekvatnu opskrbu tim va\u017enim hranjivim tvarima. Iako neki orašasti plodovi i sjemenke daju masne kiseline, u procesu probave te se hranjive tvari gube.’<\/p>\n
Atkinsova dijeta<\/p>\n
‘Ugljikohidrati di\u017eu raspolo\u017eenje zbog serotonina koji poma\u017ee da se osje\u0107amo sretno’, ka\u017ee Helen Bond. S druge strane, dijete s minimalnim unosom ugljikohidrata utje\u010du na osjetljivost u promjenama raspolo\u017eenja, tvrde znanstvenici s MIT-a u Bostonu. Znanstvenici su otkrili da nedostatak ugljikohidrata uzrokuje ni\u017eu razinu serotonina u mozgu, što vodi do osje\u0107aja ljutnje i depresije. To je raspolo\u017eenje nazvano ‘Atkins stav’ po poznatoj Atkinsovoj dijeti. <\/p>\n
Tportal.hr<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Krafne, ljetne vru\u0107ine, kontracepcija, ciagarete, Atkinsonova dijeta… Dug je popis okida\u010da koji nas u svakodnevnom \u017eivotu mogu gurnuti u depresiju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50697","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50697"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50697\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}