{"id":50656,"date":"2011-05-30T09:37:41","date_gmt":"2011-05-30T09:37:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50656"},"modified":"2011-05-30T09:37:41","modified_gmt":"2011-05-30T09:37:41","slug":"facebook-cinjenica-koje-otkrivaju-nase-ponasanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/05\/30\/facebook-cinjenica-koje-otkrivaju-nase-ponasanje\/","title":{"rendered":"Facebook \u010dinjenica koje otkrivaju na\u0161e pona\u0161anje"},"content":{"rendered":"<p>Neko je godinama analizirao na&scaron;e statuse<\/p>\n<p>Pit Ke&scaron;mor autor ovog teksta, osniva\u010d je web sajta &quot;Mashable&quot; koji prenosi razli\u010dite zanimljivosti iz oblasti tehnologije. Za CNN povremeno pi&scaron;e kolumne na temu dru&scaron;tvenih mre\u017ea. Prenosimo vam jedan njegov tekst, u kome na osnovu fejsbuk statusa, Ke&scaron;mor analizira na&scaron;e pona&scaron;anje:<\/p>\n<p>Studija koju je ve\u0107 objavio CNN prenela je da oko 47 procenta korisnika Facebook-a korsti psovke na svojim profilima, takore\u0107i, aktivno psuje. Tako\u0111e se ispostavilo, da posebno maloletni korisnici, koji u svojim statusima \u010desto spominju alkohol, procentualno imaju mnogo vi&scaron;e prijatelja od ostalih. Bilo da se radi o tome, da smo na psovke ve\u0107 oguglali, ili o neraskidivoj vezi alkohlizma i prijateljstva, ova studija u krajnem slu\u010daju, baca svetlo na na&scaron;e oline a mo\u017eda i ofline pona&scaron;anje. <\/p>\n<p>Da vidimo, da li pona&scaron;anje oko 600.000 korisnika fejsbuka, mo\u017ee da nam otkrije ne&scaron;to o moralnim normama, \u017eeljama i obrascima pona&scaron;anja u 21. Veku!<\/p>\n<p><strong>1.<\/strong> <strong>\u010cak 56% Amerikanaca smatra da je neodgovorno dodati svog &scaron;efa za prijatelja na Facebook-u<\/strong><\/p>\n<p>Studija koja je objavljena 2010, pokazala je da ve\u0107ina Amerikanaca ne smatra &quot;add-ovanje&quot; svog &scaron;efa ne\u010dim &scaron;to je prihvatljivo. Iako sve vi&scaron;e dolazi do preklapanja na&scaron;eg poslovnog i privatnog \u017eivota, i dalje ve\u0107ina njih smatra da treba da postoji granica izme\u0111u privatnog i poslovnog.<\/p>\n<p>Veliki broj ispitanika je tako\u0111e naveo, da smatra neodogovrnim, kada nadre\u0111eno lice zatra\u017ei &quot;friend riquest&quot; od svojih zaposlenih. Odre\u0111eni broj ispitanika, ipak se izjasnio da nema ni&scaron;ta protiv virtuelnog dru\u017eenja sa nadre\u0111enima, ali da u poslu treba razdvajati profesionalne i privatne odnose.<\/p>\n<p><strong>2<\/strong>.<strong> Linkovi koje se ti\u010du seksa &scaron;eruju se 90% vi&scaron;e nego ostali<\/strong><\/p>\n<p>Facebook je potvrdio staru izreku: -Seks sve prodaje-<\/p>\n<p>U periodu od februara do maja 2010. istra\u017eiva\u010d socijalnih medija Den Zarela prosledio je, eksperimenta radi, 12.000 linkova na sajtove sa vestima i razli\u010dite blogove. Ispostavilo se da su linkovi koji su sadr\u017eali teme seksa za 90% vi&scaron;e &scaron;erovani na Fejsbuku. Tako\u0111e je do&scaron;ao do otkri\u0107a, da su linkovi&nbsp; tekstova sa pozitivnim zaklju\u010dcima mnogo bolje prolazili od negatvnih.<\/p>\n<p><strong>3. Ljudi koji imaju status &quot;in a relationship&quot; su sre\u0107niji od onih sa statusom &quot;single&quot;<\/strong><\/p>\n<p>Godine 2010. pore\u0111eni su statusi koje su korsnici postavljali i menjali u toku &quot;Dana zaljubljnih&quot;. Nivo &quot;sre\u0107e&quot; pore\u0111en je kod onih koji su &quot;in a relationship&quot; i onih kod kojih stoji &quot;single&quot;.<\/p>\n<p>Rezultat: Oni koji su ozna\u010deni da su u vezi, bili su generalno za nijansu sre\u0107niji, tako\u0111e i oni \u010diji su statusi &quot;married&quot; ili &quot;engaged&quot;, bili su sre\u0107niji od &quot;single&quot;. Najmanje sre\u0107no, delovali su oni sa istaknutim &quot;open relationship&quot;. Zaklju\u010dak- izgleda da nas monogamija \u010dini sre\u0107nima.<\/p>\n<p><strong>4. Oko 21% ljudi spremno je da prekine vezu preko Fejsbuka<\/strong><\/p>\n<p>U istra\u017eivanju koje je sprovedeno na 1000 korsinika, ispostavilo se da je 25% do\u017eivelo Fejsbuk raskid, ta\u010dnije bilo &scaron;utnuto promenom statusa partnera. Oko 21% se izjasnilo da bi raskinulo na taj na\u010din. Ve\u0107ina ipak ne bi okona\u010dala vezu virtuelno. Istra\u017eivanje je pokazalo i odnos, prema kome je otkriveno da bi samo 9 posto \u017eena iniciralo Fejsbuk raskid, dok je kod mu&scaron;karaca taj procenat 24.<\/p>\n<p><strong>5. Oko 85% \u017eena uznemiravaju neki Fejsbuk prijatelji<\/strong><\/p>\n<p>Za \u017eene, neki Fejsbuk prijatelji mogu biti prili\u010dno iritiraju\u0107i. U jednom istra\u017eivanju 85 posto ispitanica reklo je da imaju Fejsbuk prijatelje koji ih uznemiravaju.<\/p>\n<p>Uzroci iritacije mogu biti raznovrsni, od uznemiravanja, deljenja razli\u010ditih polit\u010dkih stavova, konstatnih \u017ealbi, pljuvanja, kukanja, do jednostavno &#8211; glupih statusa&#8230; Izgleda da je ova iritiranost svima zajedni\u010dka. Fejsbuk prijatelji su tu da nas zabavljaju i iritiraju.<\/p>\n<p><strong>6. 25% korisnika ne koristi opciju za kontrolu privatnih podataka<\/strong><\/p>\n<p>Istra\u017eivanje &quot;Consumer Report&quot; magazina pokazalo je da svaka \u010detvrta osoba uop&scaron;te ne obra\u0107a pa\u017enju na za&scaron;titu privatnih podataka. Iako je ovo izneseno u negativnom svetlu, Ke&scaron;mor smatra da je to vrlo dobra statistika, jer zna\u010di da troje od \u010detvoro ipak brinu o za&scaron;titi privatnosti.<\/p>\n<p>Roditelji koji ne dozovljavaju fotografije svoje dece i njihova imena na uvid, ipak spadaju u 74% korisnika. <\/p>\n<p><strong>7. 48% roditelja dodaje svoju decu za prijatelje na Fejsbuku<\/strong><\/p>\n<p>Mi&scaron;eljenja su me\u0111u roditeljima podeljena, polovina misli da je sasvim normalno add-ovati svoje decu, dok polivina to ipak smatra malo \u010dudnim.<\/p>\n<p>&Scaron;ta roditelji misle, koliko godina treba da imaju deca da bi mogla da otvore svoje naloge?<\/p>\n<p>26% roditelja misli da je granica 18 godina<\/p>\n<p>36% roditelja misli da je granica 16-18 godina<\/p>\n<p>30% roditelja misli da je granica 13-15 godina<\/p>\n<p>8% roditelja misli da je granica ispod 13 godina<\/p>\n<p><strong>8. 47% korisnika Fejsbuka ima psovke na svom zidu<\/strong><\/p>\n<p>Oko polovina korisnika socijalne mre\u017ee psuje bez problema, i to je sasvim normalna stvar. Naj\u010de&scaron;\u0107a psovka? Poga\u0111ate: &quot;F-word&quot;. Koja li je na srpskom? Verovatno &quot;J-re\u010d&quot;, ili &quot;P-re\u010d&quot; ili &#8230;<\/p>\n<p><strong>9. 48% korisnika priznaje da pre\u010desto &scaron;pijunira profile svojih biv&scaron;ih partnera<\/strong><\/p>\n<p>Ovo pokazuje da postoji opasnost u socijalnom umre\u017eavanju, jer su biv&scaron;i partneri sada mnogo dostupniji nego ranije. Me\u0111utim, ovo mo\u017ee ukazati i na ne&scaron;to drugo, a to je samouverenost. Ve\u0107ina ipak uspeva da se savlada i ne gleda. A isku&scaron;enje je priznajmo, mnogo ve\u0107e nego pre pojave Fejsbuka.<\/p>\n<p><strong>10. 36% mla\u0111ih od 35 priznaje da nakon seksa \u010dekira Fejsbuk, Tviter ili &scaron;alje poruke<\/strong><\/p>\n<p>Jo&scaron; od studije izvedene 2009. ispostavilo se da su socijalne mre\u017ee od velike va\u017enosti kod mla\u0111ih generacija. Osim nakon seksa, oko 40 procenta priznalo je da &scaron;alje poruke dok vozi, 64% radi isto na poslu, dok 65% koristi mre\u017ee dok je na odmoru.<\/p>\n<p>Na osnovu svega navedenog mo\u017eemo zaklju\u010diti da nove generacije vode dru&scaron;tvo u budu\u0107nost u kojoj digitalni ure\u0111aji skoro da ne\u0107e biti ispu&scaron;tani iz ruku, \u010dak i u situacijama koje nama danas deluju neprikladno.<\/p>\n<p>Pa ipak, ako zaklju\u010dujemo na osnovu pona&scaron;anja na Fejsbuku, reklo bi se da kulturne norme ipak opstaju uprkos tehnologiji. Nastavljamo da budmo profesionalni, i dalje vi&scaron;e cenimo \u017eive ljudske odnose i vrednujemo sopstvenu privatnost. I kao &scaron;to uvek be&scaron;e, i dalje smo fascinrani seksom.<\/p>\n<p>Dakle to je ono &scaron;to mi ho\u0107emo. A &scaron;ta je ono &scaron;to oni ho\u0107e?&#8230;To je tema za drugi tekst.<\/p>\n<p>CNN\/trojka.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neko je godinama analizirao na&scaron;e statuse<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50656","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50656"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50656\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}