{"id":50646,"date":"2011-05-22T10:39:44","date_gmt":"2011-05-22T10:39:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50646"},"modified":"2011-05-22T10:39:44","modified_gmt":"2011-05-22T10:39:44","slug":"nigdje-ne-zure-i-ne-kasne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/05\/22\/nigdje-ne-zure-i-ne-kasne\/","title":{"rendered":"Nigdje ne \u017eure i ne kasne"},"content":{"rendered":"<p>Amazonsko pleme ne ra\u010duna vrijeme i ne govori o njemu<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su otkrili da jedno amazonsko pleme nema pojam o vremenu i datumima. Narod Amondawa u Brazilu u svom jeziku uop\u0107e nema rije\u010di za pojmove kao &scaron;to su vrijeme, sedmica, mjesec ili godina. To je potvrdio i profesor Chris Sinha sa Univerziteta Portsmouth.<\/p>\n<p>Sinha je rekao da je ovo prvi put da su nau\u010dnici uspjeli dokazati da vrijeme nije duboko ukorijenjen ljudski pojam, kao &scaron;to se to ranije vjerovalo. Svoja je istra\u017eivanja objavio u magazinu Language And Cognition.<\/p>\n<p>&quot;Vrijeme za narod Amondawa ne postoji u istom smislu kao za nas. Sada bez sumnje mo\u017eemo re\u0107i da postoji barem jedan jezik i kultura koji na vrijeme ne gledaju kao ne&scaron;to &scaron;to mo\u017ee biti izmjereno, izra\u010dunato i o \u010demu se mo\u017ee govoriti kao o ne\u010demu apstraktnom. Ovo ne zna\u010di da narod Amondawa \u017eivi &#8216;izvan vremena&#8217;, ali \u017eivi u svijetu doga\u0111aja, umjesto da na njih gleda kao ne&scaron;to &scaron;to je sastavni dio vremena&quot;, rekao je Sinha.<\/p>\n<p>\u010clanovi tima, uklju\u010duju\u0107i i lingvistu Wanyja Sampaioa i antopologa Veru da Silvu Sinhu, proveli su osam sedmica sa narodom Amondawa prou\u010davaju\u0107i njihov jezik i pojmove poput &quot;sljede\u0107a sedmica&quot; i &quot;pro&scaron;la godina&quot;. Za ovakve pojmove u jeziku pomenutog naroda ne postoje rije\u010di, osim za pojmove kao &scaron;to su &quot;dan&quot;, &quot;no\u0107&quot;, &quot;ki&scaron;na&quot; i &quot;suha&quot; sezona. Nau\u010dnici su saznali da niko u zajednici ovih ljudi ne zna koliko godina ima. Umjesto toga \u010dlanovi ovog naroda mijenjaju svoja imena kako bi pokazali u kojem su stadiju \u017eivota i na kojoj su poziciji u svom dru&scaron;tvu. Naprimjer, dijete \u0107e se odre\u0107i svog imena i dati ga novoro\u0111en\u010detu u svojoj porodici, te potom odabrati novo ime.<\/p>\n<p>&quot;Imamo mnogo metafora za vrijeme i njegovu prolaznost, mi zapravo vrijeme smatramo predmetom. \u010cesto svi imamo obi\u010daj re\u0107i kako &#8216;nemamo vremena&#8217;, kao da je ono stvar. Sami smo stvorili ove metafore te su one postale na\u010din na koji mi razmi&scaron;ljamo. Narod Amondawa ne razmi&scaron;lja i ne govori na ovakav na\u010din o vremenu, osim ako to nau\u010de iz nekog drugog jezika. Za ovo pleme vrijeme nije novac, oni ne \u017eure kako bi na vrijeme obavili obaveze, a niko ne razgovara o sljede\u0107oj sedmici i sljede\u0107oj godini. Nemaju ni odgovaraju\u0107u rije\u010d za sedmicu, mjesec i godinu. Po ovome se mo\u017ee re\u0107i da u\u017eivaju u slobodi u pravom smislu te rije\u010di&quot;, rekao je Sinha.<\/p>\n<p>Pleme Amondawa je prvi put stupilo u kontakt s civilizacijom 1986. godine, te su do tada \u017eivjeli tradicionalan \u017eivot, lovili, pecali ribu i uzgajali usjeve. Sada uz to koriste struju i televiziju, usvojili su i portugalski jezik, \u010dime je njihov vlastiti u opasnosti od nestanka. <\/p>\n<p><em>Daily Mail\/sarajevo-x.com<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Amazonsko pleme ne ra\u010duna vrijeme i ne govori o njemu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50646","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50646","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50646"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50646\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50646"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50646"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50646"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}