{"id":50616,"date":"2011-04-28T10:13:30","date_gmt":"2011-04-28T10:13:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50616"},"modified":"2011-04-28T10:13:30","modified_gmt":"2011-04-28T10:13:30","slug":"sta-nasledujemo-od-majki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/04\/28\/sta-nasledujemo-od-majki\/","title":{"rendered":"\u0160ta nasle\u0111ujemo od majki?"},"content":{"rendered":"<p>&Scaron;ta sve nasle\u0111ujemo od majki, koja zdravstvena stanja su genetska?<\/p>\n<p><strong>Migrene<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: 70 do 80 odsto su &scaron;anse da \u0107ete je naslediti od majke.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? O&scaron;te\u0107en gen tresk, koji mo\u017ee izazvati migrenu. Ako ovaj gen ne funkcioni&scaron;e kako treba, osetljiv je na faktore kao &scaron;to su buka, sir i kofein, i mo\u017ee lak&scaron;e da aktivira centre za bol koji izazivaju migrenu.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Migrene mo\u017ee biti nepredvidiva, ali identifikacija okida\u010da mo\u017ee pomo\u0107i. Mnoge osobe koje pate od migrene su osetljive na \u010dokoladu, sir, citruse i crno vino. Tako\u0111e, hormoni biti odgovorni &#8211; pad i povi&scaron;eni estrogen i progesteron u toku menstrualnog ciklusa mogu izazvati migrenu.<\/p>\n<p><strong>Rak dojke<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: 3 odsto raka dojke je genetsko.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? \u017dene koje nose u sebi mutirani gen BRCA1 i BRCA2 imaju ve\u0107e &scaron;anse da naslede ovo stanje. Ako je va&scaron; bli\u017ei ro\u0111ak, mu&scaron;ko ili \u017eensko, razvio rak u ranim godinama, imate pove\u0107an rizik. Najve\u0107i borj \u017eena sa ovim genom dobije rak u ranim godinama \u017eivota.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Genetska analiza se mo\u017ee izvr&scaron;iti. Ako imate istoriju bolesti u porodici, pregledajte se. Neke \u017eene se odlu\u010de na preventivnu mastektomiju kako bi smanjile &scaron;anse za rak. Hormonske terapije i kontracpetivne pilule kod nekih \u017eena mogu pove\u0107ati rizike, kao i gojaznost, pogotovo nakon menopauze.<\/p>\n<p>U UK je pu&scaron;enje krivac za nastanak \u010dak polovine slu\u010dajeva raka dojke, dok umereno konzumiranje alkohola pove\u0107ava &scaron;anse za 7 odsto za svaku jedinicu alkohola dnevno.<\/p>\n<p><strong>Fitnes<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: do 50 odsto.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? Lako\u0107a kojom razvijate mi&scaron;i\u0107nu masu je nasledna. \u010cesto se i ka\u017ee da ako \u017eelite medalju sa Olimpijade, treba da birate roditelje.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Preporu\u010duje se 30 minuta ve\u017ebe dnevno, 5 dana u nedelji kako biste pobolj&scaron;ali zdravlje. Najbolje je da ve\u017ebate 30-45 minuta 3 puta nedeljno i da uklju\u010dite ve\u017ebe otpora kao &scaron;to su \u010du\u010dnjevi, i obavezno istezanje.<\/p>\n<p><strong>Depresija<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: 10 odsto su &scaron;anse da \u0107ete je naslediti.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? Mentalna oboljenja, uklju\u010duju\u0107i i depresiju, postporo\u0111ajnu depresiju i bipolarni poreme\u0107aj su nasledna. Nau\u010dnici su izolovali mutirani gen triptofan hidroksilaza-2 koji mo\u017ee imati u\u010dinak u depresiji. On mozgu oduzima serotonin, hormon doborg ose\u0107aja. Kona\u010dna veza treba tek da bude potvr\u0111ena.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Faktori kao &scaron;to su umor, stres i alkohol pove\u0107avaju rizik. Ako ste nasledili neki od gena povezanih sa depresijom, ne postoji garancija da \u0107ete i patiti od bolesti.<\/p>\n<p><strong>Gojaznost<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: istra\u017eivanje je pokazalo da osobe sa dva gena gojaznosti FTO, imaju 70 odsto &scaron;anse da razviju gojaznost od osoba bez ovog gena. Tako\u0111e, istra\u017eivanje je pokazalo i da su devoj\u010dice koje nisu gojazne u 4 odsto slu\u010dajeva imale gojazne majke, dok su gojazne devoj\u010dice imaje i takve majke u 41 odsto slu\u010dajeva.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? Osobe sa jednim primerkom gena FTO imaju 30 odsto &scaron;anse da budu gojazne u pore\u0111enju sa osobama bez ijednog primerka. Osobe sa dva primerka su u proseku za 3kg te\u017ee od osoba bez tog gena. Oblik tela tako\u0111e ima genetsku osnovu i to ja\u010du kod osoba sa telom u obliku jabuke nego kod onih sa telom oblika kru&scaron;ke.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Neaktivnost, kalorije i masna ishrana su krivci. Treba ograni\u010diti vreme ispred televizora i ra\u010dunara na manje od dva sata dnevno.<\/p>\n<p><strong>Reumatoidni artritis<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: ako ga je imala va&scaron;a majka, 50 odsto su &scaron;anse da \u0107ete ga imati i vi. To je bolest koja nastaje kada imuni sistem napadne telo &scaron;to uzrokuje upalu i uni&scaron;tava zid zglobova i hrskavicu.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? Geni ne prenose bolest ve\u0107 &scaron;anse da je dobijete. \u010cak i da ih imate, ne postoji sigurnost da \u0107ete oboleti.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? \u010ce&scaron;\u0107e se javlja kod osoba koje pu&scaron;e, jedu dosta crvenog mesa i piju dosta kafe. Virusne infekcije tako\u0111e mogu biti okida\u010d za nastanak bolesti. Manje se javlja kod osoba koje unose dosta vitamina C iz vo\u0107a i povr\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Rana menopauza<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: 70-85 odsto je verovatno\u0107a da \u0107ete i vi iskusiti ranu menopauzu ako je to iskusila va&scaron;a majka.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? Jedna od 20 \u017eena je oseti pre 46 godina \u017eivota (prosek je 51), a 4 gena koja sara\u0111uju pove\u0107aaju rizik. Istra\u017eivanje sprovedeno na sestrama je pokazalo da su 85 odsto u\u010dinka imali geni.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Intervencija na jajnicima mo\u017ee pove\u0107ati rizike. Ni&scaron;ta ne mo\u017ee da spre\u010di pojavu menopauze, ali postoje lekovi i tretmani koji mogu olak&scaron;ati simptome. O lekovima i boljnim receptima porazgovarajte sa lekarom.<\/p>\n<p><strong>Alchajmerova bolest<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: 3-5 odsto su &scaron;anse da \u0107ete naslediti demenciju a 30-50 da \u0107ete naslediti Alchajmerou bolest od svoje majke.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? Dru&scaron;tvo Alchajmera tvrdi da je otkrilo gene koji su predispozicija za razli\u010dite oblike demencije. Jedan u 1.000 slu\u010dajeva demencije (koji se javljaju u ranim godinama \u017eivota) je u potpunosti nasle\u0111en i za to su kriva 3 razli\u010dita gena. U kasnijim godinama, posle 65 godina, samo jedan gen izaziva ovu bolest.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Odr\u017eavajte zdravu te\u017einu, ve\u017ebajte i odr\u017eavajte normalan krvni pritisak i holesterol od 35. godine \u017eivota i smanjite \u0107ete rizik za 20 odsto.<\/p>\n<p><strong>Bolesti srca<\/strong><\/p>\n<p>Genetska veza: ako je va&scaron;a majka bolovala od neke bolesti srca, va&scaron;e su &scaron;anse 20 odsto.<\/p>\n<p>&Scaron;ta se prenosi? Jo&scaron; uvek nije poznat ta\u010dan razlog, ali je poznato da su majke koje su imale mo\u017edani udar svojim \u0107erkama prenele ve\u0107i rizik od sr\u010danog napada. Nalse\u0111ene vaskularne bolesti uti\u010du na konorarnu arteriju u srcu i na cerebralnu arteriju u mozgu.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, kopiranje maj\u010dinog nezdravog \u017eivota (isharana, nedovoljno ve\u017ebe) mo\u017ee biti faktor.<\/p>\n<p>&Scaron;ta mo\u017eete u\u010diniti? Najbitniji je na\u010din \u017eivota, tako da je potrebno odr\u017eavanje te\u017eine i ishrana bez mnogo nezasi\u0107enih masti i soli, kao i izbegavanje alkohola i pu&scaron;enja.<\/p>\n<p><em>B92<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&Scaron;ta sve nasle\u0111ujemo od majki, koja zdravstvena stanja su genetska?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50616","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50616","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50616"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50616\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50616"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50616"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50616"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}