Proizvo\u0111a\u010di probiotika zara\u0111uju milijarde eura, a još se ispituje koliko su "dobri" mikroorganizmi zapravo zdravi. <\/p>\n
Probiotici su razni mikroorganizmi, lišeni štetnih osobina i toksi\u010dnosti, koji se gaje u laboratorijama, ali njihovo pravo dejstvo zavisi od soja, koli\u010dine, kvaliteta, pa i tehnologije, odnosno od sposobnosti da \u017eivi stignu do naših crijeva, pišu Ve\u010dernje novosti.<\/em><\/p>\n Mo\u017eemo li \u010ditanjem etikete saznamo koliko \u0107e nam probiotici iz odre\u0111enog proizvoda zaista koristiti? Ve\u0107ina stru\u010dnjaka smatra da – ne mo\u017eemo.<\/p>\n To ne zna\u010di da etikete baš ništa ne govore, kao ni da probiotici nemaju efekta. Na primjer, na etiketama mora da piše koli\u010dina \u017eivih \u0107elija po gramu (ne smije da bude manje od milijardu) i koliki je minimum \u017eivih \u0107elija na dan isticanja trajanja proizvoda. Ako je sve to u redu, odnosno, proizvod zaista sadr\u017ei potrebnu koli\u010dinu probiotika, onda ima dejstva. <\/p>\n Eksperimenti su pokazali da su takvi proizvodi dobri za prevenciju ili dodatak terapiji antibioticima teških problema koje izazivaju "klostridijum dificile", "rotavirus" kod djece, hemoterapija. Poma\u017eu i poslije "morske bolesti" i drugih sli\u010dnih "bolesti putovanja".<\/p>\n Što se ti\u010de drugih tvrdnji, koje se kre\u0107u od toga da su probiotici lijek za "sindrom nervoznih crijeva", do toga da su efikasni protiv sezonskih virusa uklju\u010duju\u0107i i grip – one, jednostavno, nijesu dokazane. Nema nikakve potvrde da probiotici ja\u010daju imunološki sistem – osim ako se uzimaju sa vakcinom protiv gripa, kako se nedavno našalio jedan ljekar.<\/p>\n Probiotici nijesu jedini "novokomponovani" dodaci namirnicima kojima se pripisuju povoljna dejstva, bez dovoljno dokaza. Recimo, fitosteroli, biljne komponente koje se dodaju hrani jer imaju svojstvo sni\u017eavanja nivoa holesterola u krvi. Stru\u010dnjaci su od prvog dana govorili da je mnogo zdravije sni\u017eavati holesterol na "klasi\u010dni" na\u010din, manjim unosom odre\u0111enih vrsta masno\u0107a, jer se tako smanjuju i trigliceridi. A onda su nova istra\u017eivanja pokazala da fitosteroli mogu da budu \u010dak i štetni. U ve\u0107im koli\u010dinama koje se "pakuju" u namirnice, mogu da izazivaju probleme sa srcem i krvnim sudovima.<\/p>\n Vrste probiotika<\/u><\/strong><\/p>\n Acidophilus<\/em> – laktobakterija koja umanjuje zatvor i nadutost.<\/p>\n Casei immunitas<\/em> – veoma otporna mlije\u010dna bakterija koja poma\u017ee u uspostavljanju ravnote\u017ee crijevne flore i ja\u010da imuni sistem<\/p>\n CG <\/em>– laktobakterija koja je korisna za lije\u010denje virusne i dijareje kod novoro\u0111en\u010dadi. Stabilizuje unutrašnji omota\u010d crijeva.<\/p>\n LCI<\/em> – i za ovu laktobakteriju se tvrdi da podsti\u010de stvaranje antitijela i uspostavlja ravnote\u017eu mirkoflore u crijevima.<\/p>\n Caseri shirota<\/em> – laktobakterija koja poma\u017ee u uspostavljanju ravnote\u017ee mikroflore i sprje\u010dava poreme\u0107aje rada crijeva.<\/p>\n Casei infantis<\/em> – ova laktobakterija korisna je protiv zatvora kod male djece i beba.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Proizvo\u0111a\u010di probiotika zara\u0111uju milijarde eura, a još se ispituje koliko su "dobri" mikroorganizmi zapravo zdravi. Probiotici su razni mikroorganizmi, lišeni štetnih osobina i toksi\u010dnosti, koji se gaje u laboratorijama, ali njihovo pravo dejstvo zavisi od soja, koli\u010dine, kvaliteta, pa i tehnologije, odnosno od sposobnosti da \u017eivi stignu do naših crijeva, pišu Ve\u010dernje novosti. Mo\u017eemo li […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50608","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50608","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50608"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50608\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50608"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50608"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50608"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}