{"id":50590,"date":"2011-04-03T17:05:41","date_gmt":"2011-04-03T17:05:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50590"},"modified":"2011-04-03T17:05:41","modified_gmt":"2011-04-03T17:05:41","slug":"sujeverje-religija-budala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/04\/03\/sujeverje-religija-budala\/","title":{"rendered":"Sujeverje &#8211; religija budala"},"content":{"rendered":"<p>Po definiciji, sujeverje (superstitio &#8211; lat) predstavlja skup nerazumnih verovanja o uzroku i posledici, odnosno ube\u0111enje da je budu\u0107nost uzrokovana odre\u0111enim radnjama, a sve bez logi\u010dne uzro\u010dno-posledi\u010dne veze.<\/p>\n<p>U stvari, sva sujeverja su zasnovana na prakti\u010dnim razlozima. Svi narodi i zajednice jo&scaron; pre ra\u010dunanja vremena su imali svoje razloge da izmisle neku vezu izme\u0111u pojava u prirodi i posledica, iako zdravorazumska veza nikad nije prona\u0111ena. U svakom slu\u010daju, broj sujevernih je neverovatnih 70 odsto, a u ostalih 30 odsto se ne ubrajaju oni koji nisu svesni da kucaju u drvo &bdquo;da ne \u010duje zlo&quot;.<\/p>\n<p>Za svako sujeverje postoji pri\u010da ili legenda koja vam mo\u017ee pomo\u0107i da razumete za&scaron;to su ljudi povezivali pojave sa svojm sre\u0107om ili nesre\u0107om. Najprakti\u010dniji primer bi mogao biti predivni Olimp i njegove ve\u010dne munje i sneg. Naime, \u010dak i u letnjem periodu se mogu sa pla\u017ee u podno\u017eju Olimpa videti grmljavina i tamni oblaci koji neprestano stvaraju utisak da se gore de&scaron;ava ne&scaron;to neljudsko. Kako stanovnici stare Gr\u010dke nisu mogli sebi da objasne za&scaron;to im je vru\u0107e a na 300 metara vazdu&scaron;nom linijom su sneg i led, izmislili su \u010ditavu religiju oko toga &#8211; mo\u0107ni Zevs je taj koji nala\u017ee da se elementarna nepogoda nikada ne zavr&scaron;i. Tako su, dakle, obja&scaron;njavali ono &scaron;to nisu mogli razumom da doku\u010de.<\/p>\n<p>Kada bi se stanje na vrhu smirilo, pomislili bi da su oni ne&scaron;to ispravno uradili i tako stvorili rituale koji se i danas prou\u010davaju sa velikom pa\u017enjom i koji izazivaju intrigu.<\/p>\n<p>Postoje rituali koji nemaju dogmatski karakter ali mogu dosta da pomognu u sre\u0111ivanju entropije modernog dru&scaron;tva i pronala\u017eenju re&scaron;enja za lo&scaron;e navike. Psiholozi smatraju da samoinicijativno nametanje rituala mo\u017ee dosta pomo\u0107i ako tra\u017eite (ili \u017eelite da povratite) mentalnu stabilnost. Ako ka\u017eete sebi da svake nedelje u 5 idete kod frizera, mo\u017eete vremenom stvoriti utisak da vam to jako prija i razvi\u0107ete disciplinu zbog koje \u0107ete se ose\u0107ati sna\u017eno i sigurno.<\/p>\n<p>Rituali (sujeverja) na koje se naj\u010de&scaron;\u0107e oslanjamo su oni koji su se ukorenili &scaron;irom planete i ne prave razliku me\u0111u dr\u017eavama ili rasama. Da li ste se ikada zapitali za&scaron;to ne volite da pro\u0111ete ispod merdevina ili za&scaron;to tra\u017eite detelinu sa 4 lista? Za&scaron;to ogledalo dr\u017eite u rukama \u010dvr&scaron;\u0107e i pa\u017eljivije nego bebu? Onda ovako&#8230;<\/p>\n<p>O petku 13. se zna dosta, ali mo\u017eda se ne zna da je iz straha od broja 13 nastala fobija pod nazivom triskaidekafobija, i fobija od upravo petka 13. pod nazivom paraskevidekafobija. Zbog ovoga u Americi negde ne postoje 13. spratovi, 13. sedi&scaron;ta u autobusima, avionima i sl.<\/p>\n<p>Japanci na ovo imaju odgovor sa brojem 4. Kod njih se re\u010d &bdquo;smrt&quot; izgovara kao i ovaj broj (shi) pa ga nerado koriste. Nikada ne poklanjaju stvari koje se sastoje iz 4 dela, a u firmama ne postoje vrata sa ovim brojem. Tako\u0111e, spratovi sa ovim brojem su obi\u010dno prazni.<\/p>\n<p>Ne volimo da prolazimo ispod meredevina jer su nekada osu\u0111enike ve&scaron;ali o sedmu pre\u010dagu na merdevinama, a verovalo se da je smrt prelazna. Dakle, nemojte pro\u0107i ispod merdevina ako vam je \u017eivot mio. Tako\u0111e, u hri&scaron;\u0107anstvu, merdevine sa tlom predstavljaju trougao svetog trojstva koje se ne sme naru&scaron;iti. Dakle, izazivate sudbinu.<\/p>\n<p>Verovanje da treba kucnuti o drvo &bdquo;da ne \u010duje zlo&quot; ima korene u starom verovanju da duhovi \u017eive u kori drveta i svako ko je dolazio da moljaka za ne&scaron;to, morao je da ih prizove dodirivanjem kore. Ako bi im se \u017eelja ispunila, dolazili bi ponovo da kucnu o drvo kako bi se zahvalili i javili duhovima da je \u017eelja usli&scaron;ena. Da ne bude sve tako sjajno, na ovo se nadovezuje i slede\u0107e verovanje &#8211; oko drve\u0107a u &scaron;umama su \u017eiveli lo&scaron;i duhovi koji su bili ljubomorni na sre\u0107ne ljude i da te zle du&scaron;e ne bi \u010dule \u017eelju i pobrinule se da se ne ostvari, ljudi su kucali po kori kako bi poremetili koncentraciju duhovima, odnosno, da bi im zaglu&scaron;ili u&scaron;i.<\/p>\n<p>Jo&scaron; jedno rasprostranjeno, mo\u017eda i najupe\u010datljivije verovanje je ogledalo koje donosi 7 godina nesre\u0107e ako ga slomite. Neko bi rekao da se razbilo ogledalo isto kao i tacna, ali ovo je u nekim krajevima (\u010dak i u Srbiji) vrlo ozbiljna kletva. Kako postoje sujeverja i kletve koje su samoostvarive, ne bismo se igrali sa ovim.<\/p>\n<p>Pre nego &scaron;to su postojala ogledala koja mo\u017eemo razbiti, ljudi su se ogledali u vodi. Svoj odraz su posmatrali kao svoj alter ego, i svako naru&scaron;avanje harmonije u refleksiji bi, po njima, moglo da povredi i li\u010dnost.<\/p>\n<p>Stari Rimljani su verovali da se du&scaron;a obnavlja na 7 godina, a ako bi neko razbio ogledalo (da bi ga razbio, mora da mu bude blizu da vidi svoj odraz) zna\u010di da je ubio i svoju du&scaron;u i morao je ponovo da \u010deka 7 godina kako bi mu se du&scaron;a zacelila. Jo&scaron; uvek se ne zna da li su zbog toga ogledala nekada bila tako skupa i toliko za&scaron;ti\u0107ena.<\/p>\n<p>Japanci na skoro svaki ritual koji poznajemo imaju svoju repliku, ali njihove varijante uglavnom podse\u0107aju na smrt, za&scaron;to je to tako, ne znamo. Oni ne vole da im glava bude na severu kada spavaju jer se tako pola\u017eu tela u grob; sakrivaju pal\u010deve kada vide pogrebna kola; izbegavaju da \u010dine ono &scaron;to se radi na sahranama (mi ne nosimo cve\u0107e okrenuto negore jer se tako nosi na pogreb). Me\u0111utim, od svih sli\u010dnih, Japanci su malo i preterali &#8211; oni veruju da ako legnete odmah nakon jela, postajete krava.<\/p>\n<p>Da li znate da nesvesno u\u010destvujete u preno&scaron;enju sujeverja samo zato &scaron;to su vam rituali poznati? Kada iza\u0111ete iz ku\u0107e i zaboravite ne&scaron;to, ka\u017eete nekome ko je sa vama da ne valja da se vratite. Pa sve i da vratite (i, po verovanju, odsedite nekoliko sekundi na stolici), poma\u017eete odr\u017eanju ovih nelogi\u010dnih ideja.<\/p>\n<p>Hvatamo se za dugme kada vidimo od\u017ea\u010dara, majke prosipaju vodu kada kre\u0107emo na ispit, kada vidimo trudnicu u&scaron;tinemo nekoga pored sebe. Za&scaron;to bismo, zaboga, &scaron;tipali nekoga kada vidimo \u017eenu koja nosi dete u stomaku?<\/p>\n<p>Za sedenje za stolom postoje najraznovrsnija verovanja. To datira odvajkada jer je porodica kao primarna dru&scaron;tvena grupa oduvek cenila zajedni&scaron;tvo i pravila njegovog o\u010duvanja. Tako da za stolom, u su&scaron;tini, ni&scaron;ta osim jela ne treba raditi. Pa tako je zabranjeno pevati jer \u0107e vam mu\u017e biti lud. Ne znam kako se odra\u017eava na mu&scaron;karce ili na one koje nemaju nameru da se udaju, ali tako ka\u017ee narod.<\/p>\n<p>Zatim ne valja sedeti na ivici stola jer se dama nikada ne\u0107e udati. No\u017e ne sme da se okre\u0107e tako da mu o&scaron;trica bude nagore jer to vu\u010de nesre\u0107u (mo\u017eda \u0107e se neko pose\u0107i). Hleb nipo&scaron;to ne sme da okrene naopako jer to priziva sva\u0111u, ali ne valja ni ostavljati hranu u tanjiru jer to priziva sva\u0111u u porodici u kojoj obedujete.<\/p>\n<p>Kada ka\u017eete &bdquo;na zdravlje&quot;, a to svi govorimo, vi izbacujete zle duhove (kugu) iz sebe, a po&scaron;to je kuga odnela pola Evrope, \u017eelite mu blagoslov (na engleskom se ka\u017ee &bdquo;God bless you&quot;). Bog \u0107e ga sa\u010duvati, mu\u010denika, od sigurne smrti.<\/p>\n<p>Da li znate da postoje i rituali koje svakodnevno koristimo a nemamo apsolutno nikakva obja&scaron;njenja, osim pretpostavki.<\/p>\n<p>Tako &scaron;e&scaron;ir i cipele ne smeju da stoje na krevetu u kome neko spava, ki&scaron;obran se ne otvara u zatvorenom prostoru, pokupite nov\u010di\u0107 sa ulice ako je pismo, ako je glava nemojte.<\/p>\n<p>Rituala je toliko da ih je nemogu\u0107e sve opisati, a pogotovo prona\u0107i im izvor. Mo\u017eemo koristiti neke od rituala ako nam se \u010dini da pozitivno uti\u010du na nas ali isto tako mo\u017eemo upotrebiti kriti\u010dki um savremenog \u010doveka i odbaciti praznoverja i ideje od kojih se pla&scaron;imo mraka ili jedemo na silu da ne bi ostalo ni&scaron;ta u tanjiru.<\/p>\n<p>Takav jedan savremeni um je rekao da je sujeverje religija budala, a Karl Marks je rekao da je religija opijum za narod.<\/p>\n<p>Mi smo, dakle, budale na opijumu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.b92.net\/zivot\/antitabu.php?yyyy=2011&amp;mm=03&amp;dd=31&amp;nav_id=503240\">B92<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Po definiciji, sujeverje (superstitio &#8211; lat) predstavlja skup nerazumnih verovanja o uzroku i posledici, odnosno ube\u0111enje da je budu\u0107nost uzrokovana odre\u0111enim radnjama, a sve bez logi\u010dne uzro\u010dno-posledi\u010dne veze. U stvari, sva sujeverja su zasnovana na prakti\u010dnim razlozima. Svi narodi i zajednice jo&scaron; pre ra\u010dunanja vremena su imali svoje razloge da izmisle neku vezu izme\u0111u pojava [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50590","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50590"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50590\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}