Suzama se izbacuju otrovi, proizvodi hormon sre\u0107e i ja\u010daju dobri osje\u0107aji. Suzdr\u017eavanje od suza mo\u017ee ozbiljno ugroziti mentalno, ali i tjelesno zdravlje<\/p>\n
Iako ih se uvrije\u017eeno poistovje\u0107uje sa slaboš\u0107u, suze su zapravo znak hrabrosti, snage i istinitosti, a uz to su jedno od najbitnijih oru\u0111a \u010dovjekova psihološkog samozacjeljivanja, upozoravaju psiholozi.<\/p>\n
Osim refleksnih (pri iritaciji oka) i trajnih suza (odgovorne za vla\u017eenje oka), tijelo proizvodi i najva\u017enije, tzv. emocionalne suze. Dok su refleksne suze sastavljene od 98 posto vode, emocionalne uz vodu sadr\u017ee i hormone stresa koji se plakanjem izlu\u010duju iz tijela, otkrio je ameri\u010dki biohemi\u010dar i "stru\u010dnjak za suze" dr. William Frey. Iskrenim plakanjem iz tijela se izbacuju i sve štetne tvari koje su se nakupile tokom stresnih razdoblja, a poti\u010de se i proizvodnja "\u010dudesnog" hormona sre\u0107e – endorfina, pokazala su mnogobrojna istra\u017eivanja.<\/p>\n
– \u010cak i ako problem nije riješen, zbog plakanja \u0107ete se osje\u0107ati bolje. Osim što \u0107e o\u010distiti tijelo od otrova, emocionalne suze izlije\u010dit \u0107e i srce – ka\u017ee dr. Judith Orloff, profesorica psihologije s ameri\u010dkog Univerziteta UCLA. Stoga je pogrešno nepopustljivo se pridr\u017eavati stare izreke "plakanje je za slabi\u0107e". Puno je bolje prihvatiti njezinu "moderniziranu" varijantu – "sna\u017ean je onaj ko je dovoljno jak i hrabar da zapla\u010de", savjetuje psihologinja Orloff.<\/p>\n
\u010cesto "gutanje tuge" mo\u017ee voditi mnogo ve\u0107im problemima, pa se plakanje ne treba smatrati negativnim ponašanjem, nego mu se treba objeru\u010dke prepustiti. Ono ne vodi omalova\u017eavanjima ili trajnoj potištenosti – štoviše, \u010dini pozitivne osje\u0107aje ja\u010dima i iskrenijima, isti\u010du nau\u010dnici.<\/p>\n
\u017denske suze smanjuju libido muškarca<\/strong><\/p>\n Iako "lije\u010de" dušu i tijelo, suze ne pogoduju seksualnom \u017eivotu, pokazala su istra\u017eivanja. Mirisanje \u017eenskih suza izazvanih dubokim osje\u0107ajima sni\u017eava razinu muškog hormona testosterona i smanjuje libido, tvrde izraelski nau\u010dnici.<\/p>\n Sje\u0107anje na plakanje bolje od umjetnog<\/strong><\/p>\n Plakanje u laboratorijskim uvjetima ne poboljšava raspolo\u017eenje, pokazalo je istra\u017eivanje. Ispitanici su \u010dak \u010desto prijavili pogoršanje. No ljudi koji se prisje\u0107aju "prirodnog" uglavnom se bolje osje\u0107aju.<\/p>\n Iskreni pla\u010d je bolji od samokontrole<\/strong><\/p>\n Umjesto da gušite tugu ili frustraciju kontroliranjem osje\u0107aja i suzdr\u017eavanjem od suza, izrazite je iskrenim plakanjem iz dubine duše. Prona\u0111ite mjesto gdje vas nitko ne\u0107e uznemiravati, savjetuje ameri\u010dka psihoterapeutkinja dr. Jane Bolton.<\/p>\n Rije\u010d stru\u010dnjaka – emocije govore onima koji slušaju<\/strong><\/p>\n Pla\u010du\u0107i, \u010dovjek \u010desto izbacuje teret emocija te se nakon plakanja osje\u0107a smirenije. Ljudi koji suspre\u017eu suze mogu imati problema s priznavanjem emocija – \u010desto nije lako priznati da nas se mo\u017ee povrijediti ili da smo imali nerealna o\u010dekivanja.<\/p>\n Emocije su tu da nam ka\u017eu nešto o nama ako smo spremni slušati, a zatvaraju\u0107i se, mo\u017eemo izgubiti sposobnost u\u017eivanja u \u017eivotu. Ipak, plakanje je samo jedan od na\u010dina izra\u017eavanja te je individualno. Zato i nije dobro \u010dovjeku koji je do\u017eivio ve\u0107i gubitak govoriti kako je suzdr\u017eavanje nezdravo jer to ne mora biti istina -rekao je psiholog Hrvoje Odak.<\/p>\n MOJEzdravlje<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Suzama se izbacuju otrovi, proizvodi hormon sre\u0107e i ja\u010daju dobri osje\u0107aji. Suzdr\u017eavanje od suza mo\u017ee ozbiljno ugroziti mentalno, ali i tjelesno zdravlje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50576","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50576"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50576\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}