{"id":50549,"date":"2011-02-25T09:58:03","date_gmt":"2011-02-25T09:58:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50549"},"modified":"2011-02-25T09:58:03","modified_gmt":"2011-02-25T09:58:03","slug":"ko-je-kriv-za-makarone","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/02\/25\/ko-je-kriv-za-makarone\/","title":{"rendered":"Ko je &#8216;kriv&#8217; za makarone?"},"content":{"rendered":"<p>Mnogo je teorija o tome ko je izmislio pastu i kada je ona postala deo kulinarske tradiciije. Moglo bi se re\u0107i da je pri\u010da zamr&scaron;ena poput &scaron;pageta u tanjiru.<\/p>\n<p>Postoji vi&scaron;e teorija o nastanku i poreklu makarona, uklju\u010duju\u0107i i onu da je ih Marko Polo doneo u Italiju nakon povratka iz Kine 1292. godine. Ali, &nbsp;\u010dlan Italijanske akademije kulinarstva Lejla Mankuzi odbacuje ovu teoriju i tvrdi da se mo\u017ee dokazati da je testenina postojala u na zapadu Sredozemlja jo&scaron; izme\u0111u 12. i 13. veka.<\/p>\n<p>Najverovatnije je da za nastanak paste ipak treba da zahvalimo Arapima, barem kada su &scaron;pagete u pitanju. Sa lazanjama stvari druga\u010dije stoje. I tu postoje razne teorije, a najpopularnija je ona da su poreklom iz Gr\u010dke i da su na jug Italije donete u vreme gr\u010dkog osvajanja u osmom veku pre nove ere.<\/p>\n<p>Prve duge rezance koji se kuvaju u vodi, doneli su na Siciliju arapski osvaja\u010di u sedmom veku. Suvi, otporni na bu\u0111, rezanci su bili idealna hrana za duga putovanja brodovima, kojima su Arapi dolazili na Siciliju. Uskoro je Palermo, tada arapska kolonija, postao poznat po testenini ili, kako su je zvali &quot;itrya&quot;.<\/p>\n<p>U to vreme &scaron;pagete su se jele bez i\u010dega! Za so\u010dnost tog jela danas zaslu\u017eni su Italijani, koji su tokom vremena osmislio bezbroj sosova, ali i oblika same testenine.<\/p>\n<p>Pasta se smatra nacionalnim jelom Napolitanaca, koji su u osmom veku prakti\u010dno napravili gastronomsku revoluciju. Pronalaskom mehani\u010dke mlatilice za testo, a zatim i prese, lokalna proizvodnja je pojednostavljena i vrtoglavo uve\u0107ana, a cene su pale, pa su makarone postale pristupa\u010dne i siroma&scaron;nim gradskim slojevima.<\/p>\n<p>Brojne porodi\u010dne fabrike testenina brzo su nicale, posebno se isticao Granjano, mesto sa pogodnom klimom i 30 vodenica u blizini. Prva velika fabrika testenina osnovana je upravo u Granjanu 1789. godine.<\/p>\n<p>Jednako brzo &scaron;irio se i asortiman. Inspirisani najrazli\u010ditijim stvarima, proizvo\u0111a\u010di su se utrkivali u pravljenju novih tipova testenina. Imena su im davali po predmetima za svakodnevnu upotrebu (prstenovi, krsti\u0107i, trake, kvadrati\u0107i..), delovima tela (jezik, kosa, uho, lakat, uvojci, o\u010di), biljnim i \u017eivotinjskim svetom (pu\u017eevi, leptiri, zrna bibera, &scaron;koljke, dagnje, celer, ruzmarin, semenke jabuke) ili ode\u0107om (rukavi, masne rukavice).<\/p>\n<p>Sve do 19. veka makarone su se jele samo sa rendanim sirom i malo bibera, a onda i sa crvenim sosom od paradajza.<\/p>\n<p>Ostalo je istorija. I u\u017eivanje&#8230;<\/p>\n<p>Dana&scaron;nju planetarnu popularnost testenine duguju italijanskoj emigraciji u Americi. Italijani, koji su masovno do&scaron;li u Ameriku po\u010detkom 20. veka, doneli su i popularne recepte koji se danas pripremaju &scaron;irom sveta.<\/p>\n<p>MONDO<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mnogo je teorija o tome ko je izmislio pastu i kada je ona postala deo kulinarske tradiciije. Moglo bi se re\u0107i da je pri\u010da zamr&scaron;ena poput &scaron;pageta u tanjiru.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50549","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50549","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50549"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50549\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}