Tamno jezgro obli\u017enje neutronske zvijezde neuobi\u010dajeno se brzo hladi, a nau\u010dnici smatraju da je to prvi direktan dokaz da se u takvim tijelima stvaraju superfluidi – \u010dudna stanja materije kakva ne postoje na Zemlji.<\/p>\n
Stru\u010dnjaci ve\u0107 du\u017ee vjeruju da materija u jezgrima neutronskih zvijezda prelazi u stanje superfluida, ali do sada nijesu imali direktnih dokaza za to. <\/p>\n
Situacija se promijenila kada su astrofizi\u010dari Craig Heinke i Wynn Ho prošle godine istra\u017eili podatke koje je NASA svemirski teleskop Chandra<\/em> prikupio o 330 godina staroj neutronskoj zvijezdi nastaloj eksplozijom supernove Kasiopeja A<\/em> udaljenoj oko 11.000 svjetlosnih godina od nas. Njihova mjerenja su pokazala da se sjaj te zvijezde od kad je otkrivena 1999. godine smanjio \u010dak 20 posto, što zna\u010di da se ohladila \u010detiri posto.<\/p>\n "To je izuzetno brzo hla\u0111enje", rekao je Dany Page iz National Autonomous University of Mexico<\/em>. <\/p>\n On i njegovi kolege su izra\u010dunali da se tako brzo hla\u0111enje mo\u017ee objasniti ako dio neutrona u jezgru prelazi u stanje superfluidnosti. Neutroni, naime, prilikom sparivanja ispuštaju neutrine koji lako prolaze kroz zvijezdu i iz nje odnose zna\u010dajne koli\u010dine energije. Pageov tim smatra da je to najlogi\u010dnije tuma\u010denje zabilje\u017eenog procesa hla\u0111enja.<\/p>\n Neutronske zvijezde su ostaci zvijezda koje su eksplodirale. Iako su vrlo malene – dimenzija ve\u0107eg grada – njihove su mase ogromne – stotinama puta ve\u0107e od našeg Sunca. Jedan kvadratni satimetar neutronske zvijezde te\u017ei oko 100 miliona tona. Prekrivene su \u010dvrstom korom bogatom \u017eeljezom, a jezgra su im toliko guste da se protoni i elektroni kombinuju i stvaraju ‘\u010dorbu’ kojom dominiraju neutroni.<\/p>\n U odgovaraju\u0107im okolnostima, ovi neutroni se povezuju i stvaraju superfluid – materiju s kvantnim svojstvima, što je joj omogu\u0107uje da se kre\u0107e bez trenja, odnosno viskoznosti. <\/p>\n Superfluidi koje su nau\u010dnici uspjeli da stvore u laboratorijima ponašaju se vrlo neobi\u010dno – penju se zidove posuda, tako da ih je nemogu\u0107e zadr\u017eati u njima ili, pak, ostaju nepomi\u010dni \u010dak i kada se posuda u kojoj se nalaze okre\u0107e.<\/p>\n Superfluidi stvoreni u laboratorijima obi\u010dno se sastoje od atoma helijuma rashla\u0111enim na izuzetno niskim temperaturama (2,17 stepeni iznad apsolutne nule), ali oni nijesu identi\u010dni superfluidima u neutronskim zvijezdama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tamno jezgro obli\u017enje neutronske zvijezde neuobi\u010dajeno se brzo hladi, a nau\u010dnici smatraju da je to prvi direktan dokaz da se u takvim tijelima stvaraju superfluidi – \u010dudna stanja materije kakva ne postoje na Zemlji. Stru\u010dnjaci ve\u0107 du\u017ee vjeruju da materija u jezgrima neutronskih zvijezda prelazi u stanje superfluida, ali do sada nijesu imali direktnih dokaza […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50529","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50529"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50529\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}