{"id":50516,"date":"2011-01-25T18:14:32","date_gmt":"2011-01-25T18:14:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50516"},"modified":"2011-01-25T18:14:32","modified_gmt":"2011-01-25T18:14:32","slug":"pet-cinjenica-o-svinjskoj-gripi-koje-necete-cuti-na-tv","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/25\/pet-cinjenica-o-svinjskoj-gripi-koje-necete-cuti-na-tv\/","title":{"rendered":"Pet \u010dinjenica o svinjskoj gripi koje ne\u0107ete \u010duti na TV"},"content":{"rendered":"

Kako izgleda virus svinjske gripe?<\/strong><\/p>\n

Zamislite rukometnu loptu i zatim po cijeloj njezinoj površini zabodite \u010davle u dvije razli\u010dite veli\u010dine ili oblika. Zatim zamislite da tu loptu smanjite na veli\u010dinu manju od vrška igle i manju od jezgre stanice… na veli\u010dinu od cca. 50-120 nm. Tako otprilike izgleda virus svinjske gripe. U unutrašnjosti te lopte koja zapravo predstavlja ovojnicu virusne \u010destice nalazi se virusna nasljedna uputa. Za razliku od ljudi \u010dija je nasljedna uputa molekula DNA, virusi mogu imati i drugi oblik nasljedne upute – molekulu RNA koja postoji i u našem tijelu, ali kod nas ima isklju\u010divo ulogu prepisivanja i prevo\u0111enja gena iz DNA u proteine. Naše stanice ne mogu postojati bez molekule DNA, ali neki virusi mogu, pa tako i virus gripe. Njegova nasljedna uputa spremljena je u virusnoj \u010destici u obliku 8 molekula RNA.<\/p>\n

Što zna\u010di H1N1? <\/strong><\/p>\n

Ako ponovno virus svinjske gripe usporedimo s rukometnom loptom u \u010diju su površinu zabodeni \u010davli, dvije vrste \u010davala bile bi dvije vrste površinskih glikoproteina. Glikoproteini su molekule sastavljene od še\u0107era i proteina, a na virusu gripe razlikujemo tzv. hemaglutinine (H) i neuraminidaze (N). Virus svinjske gripe je virus gripe tipa A, i kod njega razlikujemo ukupno 16 razli\u010ditih vrsta hemaglutinina i 9 razli\u010ditih vrsta neuraminidaze. Svaka od vrsta H i N ozna\u010dena je brojem. Ljudi se u normalnim okolnostima mogu inficirati virusima koji nose H 1, 2 ili 3 i N tipa 1 ili 2, no u rijetkim slu\u010dajevima mo\u017ee do\u0107i i do prijenosa drugih vrsta H ili N s ptica na \u010dovjeka. Takav je slu\u010daj bio sa H5N1 (pti\u010djom gripom) koja je prešla s divljih ptica na uzgojnu perad, a zatim na \u010dovjeka u Hong Kongu (1997.) i potom se proširila u nizu azijskih zemalja (2003.), Europi (2005.) i Africi (2006.); uglavnom me\u0111u ljudima koji su svakodnevno dolazili u doticaj s pticama ili jeli zara\u017eeno meso.<\/p>\n

Koliko tipova gripe postoji?<\/strong><\/p>\n

Razlikujemo 3 osnovna tipa gripe: tip A, tip B i tip C (tipovi A i B unutar ovojnice imaju 8 molekula RNA, a tip C ima 7 molekula RNA). Svaki od ova osnovna tri tipa ima široki spektar podtipova i djelovanjem evolucije ti se podtipovi me\u0111usobno miješaju ili mutacijama nastaju sasvim novi. Tip A u koji pripada H1N1, ali i H5N1 koji je bio aktualan prije nekoliko godina, prvenstveno je karakteristi\u010dan za ptice mo\u010dvarnih podru\u010dja. Ptice \u010desto obole od virusa gripe tipa A s blagim simptomima ili bez ikakvih simptoma, no povremeno nastaju mutacije virusa koje mogu biti izuzetno teške. Takvi mutirani oblici gripe tipa A mogu izazvati pandemije me\u0111u pticama i nekim sisavcima kao što su konji i svinje, ali i me\u0111u ljudima. Tip C ve\u0107ina ljudi preboli u djetinjstvu i stje\u010de imunost za cijeli \u017eivot, a tip B je rje\u0111i i nije toliko sklon promjenama i mutacijama kao tip A.<\/p>\n

Koliko su \u010deste pandemije gripe?<\/strong><\/p>\n

Pandemije gripe, gledano iz povijesne perspektive, nisu rijetkost. Pod pojmom pandemija podrazumijeva se epidemija ogromnih razmjera, a takve se epidemije u slu\u010daju gripe u ljudskoj populaciji u prosjeku pojavljuju svakih 50-ak godina. Pandemija H1N1 zadnji se puta pojavila 1977. godine, tada poznata kao ruska ili crvena gripa jer je zamije\u0107ena u Sovjetskom savezu. Prije toga, mo\u017eda i najpoznatija epidemija H1N1 je zloglasna španjolska gripa koja je od 1918. do 1920. po nekim podacima odnijela ve\u0107i broj \u017ertava nego 1. svjetski rat. Bitno je ipak naglasiti da usprkos tome što su sve tri H1N1, svinjska, ruska i španjolska gripa ne dijele cijelu nasljednu uputu. Svinjska je gripa opasnija od tzv. sezonske gripe zbog specifi\u010dnih simptoma kao što su izme\u0111u ostalog proljev i povra\u0107anje i toga što \u010desto napada plu\u0107a, no prema mnogim karakteristikama višestruko je bla\u017ea od španjolske gripe. Sojevi koji su smrtonosni poput španjolske gripe zapravo su vrlo rijetki jer je virusima u interesu razmno\u017eiti se i opstati unutar jednog doma\u0107ina pa se zatim s njega proširiti na druge, a ne uništiti doma\u0107ina u kojem \u017eive i izumrijeti. Sa druge strane, uz nepropisnu njegu i zanemarivanje simptoma, gotovo svaki soj gripe mo\u017ee biti smrtonosan.<\/p>\n

Zašto svinjska gripa zabrinjava neke znanstvenike?<\/strong><\/p>\n

Da bi virus gripe ušao u ljudsko tijelo i ostao u njemu, mora imati mogu\u0107nost vezati se za molekule koje se nalaze na površini tj. na membranama ljudskih stanica. Virus gripe ve\u017ee se za molekulu na površini stanica koja se zove sijali\u010dna kiselina. Ljudi imaju  α-2,6 tip sijali\u010dne kiseline, a ptice α-2,3 tip sijali\u010dne kiseline. Zbog toga ljudi ne mogu oboljeti od svih oblika gripe od kojih obolijevaju ptice – virus jednostavno nema mogu\u0107nost u\u0107i u naše stanice. Svinje mogu oboljeti od brojnih vrsta pti\u010djih gripa jer imaju sijali\u010dnu kiselinu tip α-2,3 ali i od gripa koje napadaju ljude jer imaju i tip α-2,6 sijali\u010dne kiseline. Osobito je nezgodno to što se svinje iz uzgoja \u010desto nalaze u bliskom kontaktu s ljudima, ali i peradi. Ono što najviše zabrinjava znanstvenike je potencijal stvaranja novog, mutiranog soja virusa u svinjama koje mogu biti istovremeno zara\u017eene npr. svinjskom gripom (H1N1) i pti\u010djom gripom (H5N1).<\/p>\n

Iako je ova mogu\u0107nost kombiniranja svinjske i pti\u010dje gripe za sada samo teoretska i \u010dak i da do\u0111e do genetskog „miješanja" ova dva virusa ne mora zna\u010diti da bi novonastali soj nosio najgore karakteristike oba. Ipak bi i sama mogu\u0107nost mo\u017eda trebala biti dovoljna za obra\u0107anje pa\u017enje na va\u017enost znanosti u osiguravanju budu\u0107nosti i opstanka ljudskog roda. Spoznaja o tome da svinje dijele tip sijali\u010dne kiseline s pticama i ljudima omogu\u0107uje nam da mo\u017eda u budu\u0107nosti procjepljivanjem svinja sprje\u010davamo prijelaz nekih pti\u010djih gripa na ljude ili nastajanje novih mutanti, a poznavanje genetike i biokemije virusa omogu\u0107uje stvaranje novih cjepiva i antivirusnih lijekova koji u kombinaciji s odgovornim ponašanjem i adekvatnim higijenskim mjerama višestruko pove\u0107avaju kvalitetu ljudskog \u017eivota. Zaboravite stoga na paniku i branite se od gripe  znanjem.<\/p>\n

Izvor: Biologija.com.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako izgleda virus svinjske gripe? Zamislite rukometnu loptu i zatim po cijeloj njezinoj površini zabodite \u010davle u dvije razli\u010dite veli\u010dine ili oblika. Zatim zamislite da tu loptu smanjite na veli\u010dinu manju od vrška igle i manju od jezgre stanice… na veli\u010dinu od cca. 50-120 nm. Tako otprilike izgleda virus svinjske gripe. U unutrašnjosti te lopte […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50516","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50516"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50516\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}