Otkako postoji Wikipedia (15.1.2001.), na stranici online enciklopedije pojavile su se i brojne la\u017ei. Mnogi \u010dlanci su namjerno manipulisani<\/p>\n
John F. Kennedy<\/strong><\/p>\n U tekstu o ameri\u010dkom novinaru Johnu Seigenthaleru senioru 2005. godine nekoliko je mjeseci stajao podatak da je on povezan s ubistvom Johna F. Kennedyja i njegovog brata Roberta. La\u017eirani tekst je postavila nepoznata osoba. <\/p>\n Jürgen Rüttgers<\/strong><\/p>\n U maju 2005. u njema\u010dkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija u toku je \u017eestoka predizborna kampanja. Iz \u010dlanka na Wikipediji o nosiocu liste CDU-a Rüttgersu odjednom se brišu cijeli odlomci koji na kriti\u010dan na\u010din opisuju njegovo politi\u010dko djelovanje. Kako se kasnije otkrilo, \u010dlanak su manipulisali o\u010dito slu\u017ebenici Bundestaga bliski ovom politi\u010daru Hrš\u0107ansko-demokratske unije.<\/p>\n Alan Mcilwright<\/strong><\/p>\n Škot Alan Mcilwright, radnik jednog call-in-centra u oktobru 2005. kreirao je novi \u010dlanak na Wikipediji, u kojem je tvrdio da je – ratni junak. Tek je u aprilu 2006. jedan list otkrio la\u017e. \u010clanak još uvijek stoji na portalu Wikipedije.<\/p>\n Karl Marx<\/strong><\/p>\n U novembru 2005. obznanjeno je da je na Wikipedijinim stranicama na njema\u010dkom jeziku gotovo kompletno podru\u010dje vezano uz filozofiju bilo popunjeno \u010dlancima iz starih leksikona Isto\u010dne Njema\u010dke. Štivo iz komunisti\u010dke zemlje prenosilo je, naravno, isklju\u010divo dr\u017eavnu filozofiju u duhu Marxa i Lenjina.<\/p>\n Jens Stoltenberg<\/strong><\/p>\n U novembru 2005. gotovo jedan cijeli dan u \u010dlanku objavljenom na Wikipediji (na engleskom jeziku) stajalo je da je tadašnji norveški premijer Jens Stoltenberg u zatvoru odslu\u017eio jednogodišnju kaznu – zbog pedofilije.<\/p>\n Betrand Meyer<\/strong><\/p>\n Wikipedia je prije pet godina objavila da je švajcarski profesor informatike Betrand Meyer preminuo na Badnji dan 2005 – mada je i dalje bio i \u017eiv i zdrav. Tek pet dana nakon objave, manipulacija je bila otkrivena. Navodno se radilo o (neslanoj) šali Meyerovih studenata.<\/p>\n Klaus Kleinfeld<\/strong><\/p>\n U maju 2006. otkiveno je da je njema\u010dki koncern Siemens na stranicama Wikipedije ´uljepšavao´ \u010dlanke o tadašnjem šefu Uprave Klausu Kleinfeldu. Najviše korekcija do\u017eivio je \u010dlanak koji je tematizirao spornu prodaju Siemensovog odjela koji se bavio proizvodnjom mobitela.<\/p>\n Sirija<\/strong><\/p>\n Preko deset mjeseci na engleskim stranicama Wikipedije stajao je potpuno la\u017eirani \u010dlanak o navodnom ostrvu koji se zove Porchesia i koji se nalazi ispred sirijske obale. Manipulacija je otkrivena tek u septembru 2006.<\/p>\n K.-T. zu Guttenberg<\/strong><\/p>\n Nakon imenovanja Karl-Teodora zu Guttenberga za njema\u010dkog ministra ekonomije u februaru 2009., na Wikipediji je anonimni autor popisu ministrovih stvarnih imena (ima ih \u010dak desetak) dodao i jedno la\u017eno – Wilhelm. A na Wilhelma su nasjele i to ime preuzele i mnoge medijske ku\u0107e u Njema\u010dkoj, npr. minhenski list Süddeutsche Zeitung.<\/p>\n Microsoft<\/strong><\/p>\n I preduze\u0107a \u010desto znaju manipulisati \u010dlanke o svojim proizvodima. Microsoft je tako izbrisao cijele odlomke u \u010dlanku koji je vrlo kriti\u010dki analizirao probleme konzole Xbox 360 (foto).<\/p>\n Izvor: DW<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Otkako postoji Wikipedia (15.1.2001.), na stranici online enciklopedije pojavile su se i brojne la\u017ei. Mnogi \u010dlanci su namjerno manipulisani<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50507","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50507","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50507"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50507\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}