{"id":50503,"date":"2011-01-12T10:18:23","date_gmt":"2011-01-12T10:18:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50503"},"modified":"2011-01-12T10:18:23","modified_gmt":"2011-01-12T10:18:23","slug":"i-smejanje-siri-viruse","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/12\/i-smejanje-siri-viruse\/","title":{"rendered":"I smejanje \u0161iri viruse"},"content":{"rendered":"<p><em>Do koje daljine mogu da &quot;dobace&quot; iskijani virusi i da li je &quot;opasnije&quot; kijanje ili ka&scaron;ljanje, pri\u010danje, smejanje ili pevanje, poku&scaron;avaju da utvrde singapurski nau\u010dnici.<\/em><\/p>\n<p>Nau\u010dnici u Singapuru poku&scaron;avaju da otkriju koliko je &quot;bezbedno&quot; kijanje, ka&scaron;ljanje, pri\u010danje, smejanje&#8230; odnosno kako se u raznim prilikama raspr&scaron;uju mikrobiolo&scaron;ki i patogeni oblici, izaziva\u010di infekcija i epidemija.<\/p>\n<p>Do koje daljine mogu da &quot;dobace&quot; iskijani virusi, kolike su distance prilikom ka&scaron;ljanja razli\u010ditog intenziteta&#8230; Da li je &quot;opasnije&quot; kijanje ili ka&scaron;ljanje, mo\u017eda pri\u010danje, ili smejanje, pevanje&#8230; Da li poma\u017ee kijanje ili ka&scaron;ljanje u maramicu, zaklonjeno rukom, skretanjem lica u stranu&#8230; To su samo neka od &quot;ciljanih&quot; pitanja na koja \u0107e lekarima odgovore dati volonteri u Singapuru.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su zamislili da uz pomo\u0107 gigantskog konkavnog ogledala kakva imaju astronomski teleskopi, kao i kamera koje posti\u017eu oko 250.000 frejmova u sekundi zabele\u017ee &scaron;ta se doga\u0111a kada neko kija, ka&scaron;lje, di&scaron;e na usta ili nos, pri\u010da, spava, hr\u010de, smeje se ili pla\u010de, tiho govori ili vi\u010de, peva ili zvi\u017edu\u0107e&#8230;<\/p>\n<p>Kamere \u0107e zabele\u017eiti kretanje okom nevidljivih virusa, bakterija i drugih mikrobiolo&scaron;kih oblika, a stru\u010dnjaci izra\u010dunati realno i prose\u010dno vreme &scaron;irenja infekcija. Minut je zami&scaron;ljen kao glavna odrednica &scaron;irenja opasnosti oboljevanja.<\/p>\n<p>Cilj je da se pobolj&scaron;aju uslovi za&scaron;tite od &scaron;irenja infekcija i epidemija u kolektivima, javnom prevozu, pogovoto u bolnicama i &scaron;kolama, \u010dak i prilikom ku\u0107ne nege bolesnika.<\/p>\n<p>Zaista je neophodno da kontrolni timovi infektologa i virusologa imaju vi&scaron;e podataka o samim patogenim oblicima i mogu\u0107em njihovom &scaron;irenju vazduhom, kapljicama ili na neki drugi na\u010din, kao i o unakrsnim putevima raznih mikrobiolo&scaron;kih oblika &#8211; isti\u010de rukovodilac nau\u010dnog tima dr D\u017eulijan Tang, virusolog i konsultant Singapurske nacionalne univerzitetske bolnice.<\/p>\n<p>On nagla&scaron;ava da su smernice za postupanje u slu\u010daju &scaron;irenja infekcija i epidemija bazirane na raznim studijama i eksperimentima, a ne na jasnoj prirodi pona&scaron;anja patogenih oblika.<\/p>\n<p>To &scaron;to ljudi svakodnevno \u010dine, volonteri \u0107e raditi pred gigantskim ogledalom i preciznim kamerama tako da kretanje mikrobiolo&scaron;kih oblika mo\u017ee biti vizuelizovano u realnom vremenskom periodu, &scaron;to \u0107e nam omogu\u0107iti da detaljnije pristupimo studiranju mogu\u0107ih intervencija, rekao je &scaron;ef nau\u010dnog tima, prenela je agencija Rojters.<\/p>\n<p>Ono &scaron;to je mnoge iznenadilo su prvi dokazi da se infekcije &scaron;ire veoma efektivno smehom, zvi\u017edanjem i pevanjem (pogotovo operskim).<\/p>\n<p><em>srb.time.mk<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Do koje daljine mogu da &quot;dobace&quot; iskijani virusi i da li je &quot;opasnije&quot; kijanje ili ka&scaron;ljanje, pri\u010danje, smejanje ili pevanje, poku&scaron;avaju da utvrde singapurski nau\u010dnici. Nau\u010dnici u Singapuru poku&scaron;avaju da otkriju koliko je &quot;bezbedno&quot; kijanje, ka&scaron;ljanje, pri\u010danje, smejanje&#8230; odnosno kako se u raznim prilikama raspr&scaron;uju mikrobiolo&scaron;ki i patogeni oblici, izaziva\u010di infekcija i epidemija. Do koje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50503","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50503"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50503\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}