{"id":50496,"date":"2011-01-05T07:51:16","date_gmt":"2011-01-05T07:51:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50496"},"modified":"2011-01-05T07:51:16","modified_gmt":"2011-01-05T07:51:16","slug":"sto-se-zbiva-u-mozgu-na-pragu-smrti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/05\/sto-se-zbiva-u-mozgu-na-pragu-smrti\/","title":{"rendered":"\u0160to se zbiva u mozgu na pragu smrti?"},"content":{"rendered":"

U razgovoru povodom objavljivanja knjige \\'The spiritual Doorway\\’ njezin autor neurolog Kevin Nelson objasnio je kako mozak tijekom iskustava tik do smrti (near death experience – NDE) upada u neobi\u010dno stanje hibridne svijesti.<\/em><\/p>\n

Nelson ka\u017ee da je opse\u017eno istra\u017eivanje provedeno 1997. pokazalo da je NDE do\u017eivjelo oko 18 milijuna Amerikanaca. Prema rezultatima studije, neki su ga do\u017eivjeli tijekom zastoja srca, no ve\u0107ina ga je iskusila za nesvjestice.<\/p>\n

‘Oko 37 posto svih Amerikanaca u \u017eivotu barem jednom padne u nesvijest pa smo pretpostavili da je NDE zapravo prili\u010dno uobi\u010dajena pojava’, objasnio je Nelson.<\/p>\n

Rubno stanje svijesti<\/strong><\/p>\n

‘Postoje tri stanja svijesti: budno, san izvan REM-a i san u REM fazi (REM je normalno stanje spavanja koje karakterizira brzo pomicanje o\u010diju – Rapid eye movement). Me\u0111utim, me\u0111u njima ne postoje apsolutne granice – ona se mogu miješati, a naj\u010deš\u0107e se to zbiva izme\u0111u REM-a i budnosti. Dvadeset do 25 posto ljudi u nekom trenutku iskusi neku vrst mješavine, odnosno rubnog stanja svijesti. Otkrio sam da prekida\u010d u mozgu koji regulira ova tri stanja druk\u010dije funkcionira kod ljudi koji su do\u017eivjeli NDE. Ti ljudi \u010deš\u0107e zaglavljuju izme\u0111u REM-a i budnog stanja. Dakle, \u010dini se da su skloni takvoj vrsti iskustava. Ova sklonost prenosi se u obitelji.’<\/p>\n

Nelson smatra da su stanja tik do smrti najsli\u010dnija pojavi koja se \u010desto naziva lucidnim snovima.<\/p>\n

‘Mjerenja valova mozga pokazuju da su lucidni snovi stanje izme\u0111u REM-a i budnosti. Tijekom REM faze dorsolateralni prefrontalni korteks se isklju\u010duje. Budu\u0107i da je to izvršni, racionalni dio mozga, mo\u017eemo razumjeti zašto su snovi tako neobi\u010dni. Me\u0111utim, ako se dorsolateralni korteks uklju\u010di za vrijeme snova, \u010dovjek postaje svjestan da sanja. To je nešto poput bu\u0111enja usred snova. Kada je tijelo u krizi tijekom NDE-a, mozak klizi iz svjesnog u nesvjesno stanje te za trenutak mo\u017ee zapeti u grani\u010dnom podru\u010dju REM-a i budnosti kao u lucidnim snovima.’<\/p>\n

Svjetlo na kraju tunela<\/strong><\/p>\n

Prema Nelsonu, svjetlo na kraju tunela koje se \u010desto vidi u NDE-u zapravo nema ništa sa samim stanjem tik do smrti ve\u0107 s osjetom vida. <\/p>\n

‘Primjerice, tijekom nesvjestice ljudima pada mrak na o\u010di, jer o\u010di ne dobivaju dovoljno krvi pa prestaju funkcionirati iako mozak još uvijek radi. Budu\u0107i da se isklju\u010duju od periferije prema središtu, \u010dini nam se da gledamo kroz neki tunel. Svjetlo koje ljudi vide ima nekoliko izvora. Prije svega o\u010di zbog nedostatka krvi uspijevaju vidjeti samo svjetlo. Osim toga, kada mozak upada u REM stanje svijesti, vizualni se sustav sna\u017eno aktivira i vidimo svjetlost.<\/p>\n

Izlazak iz tijela<\/strong><\/p>\n

Nelson tvrdi da osje\u0107aj izlaska iz tijela koji neki ljudi do\u017eivljavaju nastaje zato što se u mozgu isklju\u010duje temporoparijetalni dio mozga pa on više ne mo\u017ee odrediti polo\u017eaj tijela u prostoru. ‘Švicarski istra\u017eiva\u010d Olaf Blanke uspio je elektrodama uklju\u010diti i isklju\u010diti temporoparijetalni dio mozga \u017eene i time izazvati osje\u0107aj lebdenja izvan tijela i nazad… REM isklju\u010duje temporoparijetalno podru\u010dje pa u stanju izme\u0111u REM-a i budnosti lako mo\u017eemo do\u017eivjeti izlazak iz tijela. Ti su do\u017eivljaji \u010desti kod rubnih stanja – lucidnih snova, narkolepsije, nesvjestice i paralize sna. Ja to nikada nisam do\u017eivio, a volio bih da jesam.’<\/p>\n

Klini\u010dka smrt<\/strong><\/p>\n

Ideja da se NDE doga\u0111a tijekom klini\u010dke smrti rezultat je nerazumijevanja; ljudi ka\u017eu klini\u010dka smrt, a zapravo misle na zastoj srca, upozorava Nelson. <\/p>\n

‘Kada vam srce prestane raditi i prekine se dotok krvi još najmanje 10 sekundi ne gubite svijest, a ošte\u0107enja mozga ne nastaju još 30-ak minuta nakon što se protok krvi smanjio za 90 i više posto. Dakle, kada do\u017eivljavamo NDE, zapravo nismo mrtvi. Ljudi vole re\u0107i da su ova iskustva dokaz da svijest mo\u017ee postojati neovisno o mozgu, poput duše koja \u017eivi nakon smrti. Nadam se da je to istina, me\u0111utim, to je stvar vjere, za to ne postoji dokaz. Ljudi koji tvrde druga\u010dije koriste la\u017enu znanost kako bi dali la\u017ene nade, a ja mislim da je to zavaravanje i u krajnjoj liniji okrutno.’<\/p>\n

Nelson isti\u010de da njegovi rezultati nisu u sukobu s vjerskim uvjerenjima. <\/p>\n

‘Mene zanima kako mozak radi tijekom duhovnih iskustava. Odgovor na pitanje ‘zašto’ ostavljam drugima. Ja sam \u010dovjek otvorena uma. Mislim da je va\u017eno biti nepristran i otvoren’, zaklju\u010dio je Nelson.<\/p>\n

T-portal<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U razgovoru povodom objavljivanja knjige ‘The spiritual Doorway’ njezin autor neurolog Kevin Nelson objasnio je kako mozak tijekom iskustava tik do smrti (near death experience – NDE) upada u neobi\u010dno stanje hibridne svijesti.<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50496","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50496","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50496"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50496\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50496"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50496"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50496"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}