{"id":50494,"date":"2011-01-03T11:39:48","date_gmt":"2011-01-03T11:39:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=50494"},"modified":"2011-01-03T11:39:48","modified_gmt":"2011-01-03T11:39:48","slug":"bizarne-pornografske-price-iz-konc-logora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/01\/03\/bizarne-pornografske-price-iz-konc-logora\/","title":{"rendered":"Bizarne pornografske pri\u010de iz konc-logora"},"content":{"rendered":"<p>Sredinom 60-tih godina pro&scaron;log veka u Izraelu su objavljivane pornografske knji\u017eice u kojima su opisivane drasti\u010dne sado-mazo-veze izme\u0111u \u010duvarki u koncentracionim logorima i logora&scaron;a. <\/p>\n<p>Taj bizarni fenomen malo je poznat &scaron;irokoj publici. Pornografija i holokaust &#8211; to su pojmovi koje se te&scaron;ko mogu dovesti u vezu. Upravo tako se, me\u0111utim, zove (u nema\u010dkom prevodu) film koji se od 30. decembra prikazuje u odabranim nema\u010dkim art-bioskopima. Re\u010d je o dokumentarcu koji je re\u017eirao 38-godi&scaron;nji Izraelac Ari Libsker.<\/p>\n<p>Njega je zanimalo to kako je bilo mogu\u0107e da upravo u zemlji njegovih dedova 60-tih godina pro&scaron;log veka po\u010dnu da izlaze pornografske knji\u017eice sa radnjom sme&scaron;tenom u koncentracione logore nacista? Koji su bili motivi njihovih autora? Sa kojim obja&scaron;njenjem su objavljivali te stvari?<\/p>\n<p><strong>Seksi \u010duvarice mu\u010de logora&scaron;e<\/strong><\/p>\n<p>Nacisti su logore za ratne zarobljenike \u010desto zvali &bdquo;&Scaron;talags&quot;. Tako se zove i film u izraelskom originalu, a tako su se zvale i pornografske knji\u017eice. One su razbile dva tabua &#8211; bila je to prva pornografska literatura u Izraelu i prvo javno suo\u010davanje sa strahotama holokausta u toj zemlji.<\/p>\n<p>Fiktivne pri\u010de o stra\u017earkama u koncentracionim logorima koje mu\u010de i seksualno zlostavljaju zatvorenike, ve\u0107inom savezni\u010dke vojnike, po\u010dele su da izlaze za vreme su\u0111enja Adolfu Ajhmanu u Jerusalimu 1961. godine.<\/p>\n<p>Tokom tog procesa izraelsko stanovni&scaron;tvo po prvi put je imalo priliku da spozna stvarne razmere nacisti\u010dkog terora. Po&scaron;to je su\u0111enje bilo preno&scaron;eno na radiju, &scaron;iroka javnost prvi put je mogla da \u010duje i svedo\u010denja pre\u017eivelih.<\/p>\n<p>Libsker je u svom filmu razgovarao s \u010ditaocima, nau\u010dnicima i autorima pornografskih knji\u017eica. Iz tih razgovora proizlazi da je tema holokausta erotizovana da bi javnost uop&scaron;te mogla da se suo\u010di sa svim tim strahotama.<\/p>\n<p><strong>Terapija za traume<\/strong><\/p>\n<p>Toj tezi u prilog govori i \u010dinjenica da su svi autori bili deca \u017ertava holokausta i da su i sami pre\u017eiveli svakakve stra&scaron;ne stvari. Ne mo\u017ee se zato sa sigurno&scaron;\u0107u re\u0107i da oni nisu imali dovoljno po&scaron;tovanja prema \u017ertvama i njihovim sudbinama. Nau\u010dnici u filmu ukazuju na terapijski u\u010dinak erotizovanja nekog stra&scaron;nog iskustva u ma&scaron;ti &#8211; to na prvi pogled zvu\u010di kao kontradikcija, ali mo\u017ee, smatraju oni, da pomogne traumatizovanim osobama da sa teretom koje ih pritiska uop&scaron;te mogu da nastave da \u017eive.<\/p>\n<p>Kriti\u010dari hvale ton i atmosferu filma: Libsker se u obradi te osetljive teme odlu\u010dio za umereni ton i konvencionalna sredstva, pa film nikada ne &bdquo;sklizne&quot; u jeftinu pornografiju. Zameraju mu samo to &scaron;to je previ&scaron;e skrojen za izraelsku publiku, jer je u njemu te&scaron;ko pohvatati sve konce bez dovoljno znanja o nacizmu, Ajhmanu i izraelskoj kulturi.<\/p>\n<p><em>DW<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sredinom 60-tih godina pro&scaron;log veka u Izraelu su objavljivane pornografske knji\u017eice u kojima su opisivane drasti\u010dne sado-mazo-veze izme\u0111u \u010duvarki u koncentracionim logorima i logora&scaron;a. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-50494","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50494","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=50494"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/50494\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=50494"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=50494"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=50494"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}